Prije šest dana počela je isplata avgustovskih penzija u Federaciji BiH, uvećanih nakon konačnog drugog ovogodišnjeg usklađivanja od 3,82 posto. Vlast se i ove godine pohvalila rastom penzija, ali iza procenta i statistike ostaje svakodnevica stotina hiljada penzionera koji jedva sastavljaju kraj s krajem.

Nakon januarskog usklađivanja od 11,26 posto i drugog povećanja od 3,82 posto, penzije su nominalno osjetno veće nego ranije. Najniža penzija za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara ove godine sada iznosi 692,23 KM, zagarantovana 826,14 KM, dok je prosječna samostalna penzija 884,96 KM.

Cijene rastu

Međutim, ono što na papiru izgleda kao ozbiljno povećanje, u prodavnici i apoteci brzo izgubi vrijednost. Cijene hrane, lijekova i drugih osnovnih životnih potreba posljednjih godina rastu, pa penzioneri upozoravaju da povećanja ne prate stvarne troškove života.

Najbolja ilustracija je iskustvo penzionera iz Tuzle. Selveta Dubravić kaže da joj je nakon posljednjeg povećanja penzija porasla za svega desetak maraka.

– Šta će mi značiti, mogu uzeti mlijeko, jedan litar ulja, eto, šta ćeš više, to je tako – kaže Dubravić.

Sličan problem ističu i drugi penzioneri, posebno oni koji žive sami ili od jedne penzije izdržavaju domaćinstvo. Lijekovi su za mnoge od njih nezaobilazna stavka, a svako novo poskupljenje dodatno sužava ionako skroman kućni budžet.

– Jako je to žalosno i ponižavajuće za penzionera. Osobe koje su same nekako mogu preživjeti, ali ove koje imaju nekoga sa sobom, recimo muž i žena, ili puno se daje na lijekove, za svašta – kaže jedna od penzionerki.

Malo povećanje

U Savezu udruženja penzionera Tuzlanskog kantona smatraju da ovogodišnja povećanja nisu dovoljna da bi se nadoknadio rast troškova.

– Tih 15 i nešto posto, to nije dovoljno. Zašto? Pa svaki dan su cijene gore, znači dobiješ to, što bi naš narod kazao na ćupriji, ali izgubiš na mostu – kaže predsjednik Saveza Sead Mehinović.

Istog mišljenja, a i u istoj situaciji su i penzioneri u drugim kantonima. Mustafa Trakić, penzioner iz Zenice, ranije je govorio da većina penzionera jedva sastavlja kraj s krajem, te da žive na rubu egzistencije.

Dakle, iza prosjeka od 884,96 KM krije se velika razlika među penzionerima. Za one s najnižim primanjima 692 KM mjesečno nisu dovoljne za dostojan život, posebno kada se plate hrana, režije i lijekovi.

A upravo tu se najbolje vidi stvarno stanje, penzije jesu povećane, ali za veliki broj penzionera borba za osnovne životne potrebe nije završena.

Novi obračun

Dodatni problem predstavlja i položaj novih penzionera. Nakon izmjena Zakona o PIO, visina najniže penzije za one koji su pravo ostvarili tokom 2026. godine zavisi od dužine staža, pa se za pojedine kategorije kreće i znatno ispod 692 KM.