Odluka Republike Srbije da od 31. decembra prošle godine uvede šestomjesečna ograničenja i kvote, odnosno carine od 50 posto na uvoz čelika i željeza izazvala je oštre reakcije u Bosni i Hercegovini.
Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, za „Dnevni avaz“ je kazao kako je potrebno reagovati prema nadležnim institucijama Srbije i CEFTA strukturama zbog ekonomskih reperkusija i efekata navedene Uredbe na slobodan, bescarinski protok roba u okviru CEFTA zemalja.
– Ne ulazeći u argumente Vlade Srbije i osnovanost prilikom donošenja ove Uredbe, smatramo da je neosnovana revizija visine kvota za Bosnu i Hercegovinu, jer trenutnim kvartalnim obračunom kvote za 2026. godinu lako može doći do prekoračenja kvota već u prvom kvartalu – kazao je Egrlić.
Posljedice ozbiljne
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH posebno ukazuju i na zadržavanje kamiona na graničnim prelazima, koje je, kako su ih obavijestile kompanije, već primijećeno u prvim danima januara i trenutno predstavlja najkritičniji problem za naše izvoznike.
– Izvoznici se suočavaju s dužim zadržavanjima na granici zbog dodatnih procedura praćenja kvota od carinskih organa Srbije. Posljedice su već mjerljive i ozbiljne: direktni i rastući finansijski troškovi (stajanje kamiona, penali, dodatni transportni troškovi), kašnjenja u isporukama ugovorenim kupcima u Republici Srbiji, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja te ozbiljno narušavanje reputacije dobavljača iz Bosne i Hercegovine kao pouzdanih i predvidivih partnera – kazali su iz VTK BiH za „Avaz“.
CEFTA spora
Oni su ocijenili da posljednjih nekoliko godina CEFTA strukture su registrovale određenu vrstu tromosti za rješavanje brzih pitanja te se uvijek težilo bilateralnom rješavanju eventualnih sporova.
– Ovom Uredbom se ograničava nesmetan bescarinski plasman roba u okviru CEFTA zemalja na samom kraju jedne poslovne godine, što predstavlja limitirajući faktor za dugoročne ugovore koje kompanije iz BiH imaju s kompanijama na tržištu Republike Srbije. Komora o donošenju ove Uredbe nije obaviještena putem zvaničnih kanala komunikacije, zato smo i uputili zvaničan dopis ka nadležnoj instituciji – objašnjava Egrlić.
Konkretno rješenje
Upravni odbor KIF-a dao je punu i jednoglasnu podršku inicijativi kojom se traži izuzeće zemalja zapadnog Balkana, uz jasnu poruku da regionalna privreda mora nastupati jedinstveno kada su u pitanju mjere koje narušavaju ravnopravne tržišne uslove. U narednim danima, očekujemo i konkretne korake nadležnih institucija za rješavanje ovog problema.
