Patrijarhalni sistem odgoja je osnovni uzrok nasilja nad ženama i nasilja u porodici, pa i teških ubistava žene ili femicida, smatra profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević. U razgovoru za “Avaz” pojašnjava da žensku djecu od samog rođenja viktimiziramo, kroz život ih dodatno omalovažavamo, te ih promatramo i postupamo s njima kao sa ljudskom vrstom niže vrijednosti.

– Iz ovog temeljnog etiološkog oblika rađa se niz socioloških i psiholoških faktora koji doprinose povećanju broja slučajeva nasilja i ubistava. Jedan od osnovnih jeste poremećaj sistema vrijednosti i “neznanje u akciji”. Kada govorim o “neznanju u akciji” mislim na urušeni sistem stručnosti i znanja onih koji bi trebali blagovremeno reagirati – kaže Dizdarević.

On dodaje da su u zadnjih godinu dana, usvajanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakona i Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, napravljeni značajni pomaci.

– Međutim, same izmjene, koje nisu savršene i na koje sam u više navrata ukazivao, predlagali su oni koji nikada nisu radili praktična istraživanja ovih krivičnih djela, pa tako nemaju ni predstavu gdje su najveći problemi u praksi. Jedna od takvih tehničkih mjera odnosi se i na usvojeni elektronski nadzor osobe kojoj su izrečene mjere. Ovu mjeru, odnosno tehniku nadzora, treba da implementiraju policijski službenici kantonalnih policijskih službi odnosno policijske stanice. To je teško provodivo jer, nažalost, evo do danas niti jedna policijska služba nema uspostavljen ovaj sistem, niti će ga moći tako brzo uspostaviti. Razloga je puno. Oni koji su usvojili ovu tehniku nemaju predstavu šta to znači u praksi, jer bojim se da nikada nisu ni radili na tom referatu. Prvi razlog ogleda se u finansijskoj nemogućnosti, jer mi uvijek imamo prepreku tendera, pravnih lica koja dobijaju tendere, a zatim i nedostatak policijskih službenika, obuka policijskih službenika koji će provoditi mjeru elektronskog nadzora i niz drugih – pojašnjava Dizdarević.

“Tihi alarm”

Zato predlaže uvođenje “tihog alarma”, kao jedne od najednostavnijih i najekonomičnijih tehnika, koja se odmah može naći u praktičnoj primjeni.

– Vrlo je jednostavna i podrazumijevala bi uspostavljanje dojavnog sistema u svaku Policijsku stanicu ili u operativni centar Policijske uprave, pri čemu bi svaka žrtva, prilikom prijave krivičnog djela, zadužila privjesak unutar kojeg bi bio ugrađen odašiljač, odnosno tihi alarm. Danas svaka banka ili neko drugo pravno lice raspolaže s ovom tehnikom. Kada bi se našla u situaciji za koju smatra da je osumnjičeni prekršio mjeru, da joj se približio, da je došao da joj prijeti, žrtva bi putem tihog alarma poslala signal operativnom dežurstvu policije, koje bi odmah bez odlaganja uputilo najbližu patrolu na lokaciju na kojoj se u tom trenutku tihi alarm registruje. Prije upućivanja bi se putem telefona uspostavljala komunikacija između operativnog dežurnog i žrtve i pružale jasne upute u cilju njene sigurnosti do dolaska policije – naglašava Dizdarević.

Produženje roka

S kolegama je predlagao i produženje roka za policijsko zadržavanje privedenih u trajanju od 72 sata, kao u slučaju krivičnog djela Terorizam, te obaveznog pritvora za osumnjičene za ovu vrstu krivičnih djela. Ove mjere nisu ni razmatrane.

– Pored svih mjera koje donesemo, ako nemamo kadar koji će te mjere provoditi, ako nemamo kvalitetan kadar koji će vršiti kvalitetnu procjenu rizika, onda nema te norme koja nam može pomoći. Ovdje se dolazi do urušenog sistema vrijednosti u kojem je nekvalitetan sistem prijema i kadroviranja policijskih službenika došao na naplatu. U posljednjem slučaju je on evidentan. Dakle, osumnjičenom su bile izrečene mjere od strane primarno policije, a potom i nadležnog suda, a da je očigledno procjena rizika izuzetno loše urađena, jer jedan od indikatora u okviru procjene odnosi se na posjedovanje ili raspolaganje oružja. Ako se raspolagalo s informacijom, a moralo se jer se radi o službenom licu zaštitarske agencije, onda se moralo pristupiti na sasvim drugačiji način. Tom čovjeku je odmah bez odlaganja trebalo onemogućiti pristup oružju – kaže profesor Sandi Dizdarević.