Problem zagađenja zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine raste iz godine u godinu.

Stručnjaci upozoravaju na neophodnost hitnih akcija kako bi se izbjegla katastrofa Velikog smoga i sačuvao dašak vjetra koji život znači.

U prosjeku, oko 3.300 ljudi umire u ranoj dobi od posljedica zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci Svjetske banke. ​​

Sarajevo je također na vrhu liste gradova s ​​najvećim indeksom zagađenosti zraka ove zime. Sarajevo je novu godinu dočekalo sa indeksom 285, a zrak je u tom trenutku bio zagađeniji samo u New Delhiju (344). Indeks je 27. novembra bio 370, tada najviši u svijetu.

Očuvanje ventilacionih koridora, prelazak na čistije izvore energije i smanjenje saobraćajnih gužvi nameću se kao imperativ rešavanja zagađenja vazduha.

Međutim, sve je više dima i smoga jer ljudi gore i voze se koliko mogu, a u sarajevskom basenu “niknu” na desetine nebodera i stambeno-poslovnih kompleksa.

Katastrofa na pomolu

Pulmologinja Zehra Dizdarević već više od šest decenija prati posljedice zagađenog zraka u Sarajevu i upozorava da Sarajlije imaju pogoršanu razmjenu kiseonika (hipoksiju).

– Vazduh koji udišemo u Sarajevu je veoma opasan. Ne postoji organ u tijelu koji nije ugrožen. Takođe utiče na kosu i kožu. Kao ljekari više ne znamo da li pacijenti imaju prehladu, alergiju ili je to posljedica zagađenja zraka, jer su simptomi slični – rekao je Dizdarević.

Podsjećajući na veliki smog, katastrofu koja je 1952. godine u Londonu odnijela nekoliko hiljada ljudskih života, Dizdarević je rekao da je velika nesreća na pomolu i u mjestu Miljacka.

Ona je rekla da je potrebno hitno formirati multidisciplinarnu grupu stručnjaka koji će izraditi akcioni plan za borbu protiv zagađenja vazduha.

– Ni nakon katastrofe u Londonu nikada se nije znalo od čega su ti ljudi umrli, da li je u pitanju plućna tromboembolija ili plućni edem ili pneumotoraks. A kod nas, dok se ovako nešto ne dogodi, mislim da niko neće čvrsto prihvatiti problem zagađenja vazduha – rekao je doktor.

Kotlina ne bi trebalo da bude izgovor

Profesor sa Mašinskog fakulteta pojasnio je da je sarajevska topografija basen koji je osuđen na maglovite zime, ali to ne bi trebao biti izgovor za alarmantno zagađenje zraka.

Adnan Mašić dodaje da ima mnogo basenskih gradova u svijetu u kojima nema ovakvog zagađenja zraka:

– To je jedan od faktora, ali ne smije biti izgovor da se pomirimo sa ovom situacijom. Sistemski, ništa nije urađeno da se ovaj problem riješi.

Veliki je pozitivan pomak u mjerenjima, analizama i istraživanjima koja potvrđuju ozbiljnost problema zagađenja zraka.

– Ventilacijski hodnici su neophodni u Sarajevu. Najvažnija je dolina Miljacke, gdje ima malo vjetra, ali i to je od malog značaja. Tu je i glavna gradska saobraćajnica, koja je dovoljno široka da služi kao ventilacioni hodnik, a prostor između ova dva koridora je veoma važan za turbulencije vazduha. Ovo je suštinski važno i mora se sačuvati. Ne smije se uništiti neplanskom gradnjom – upozorio je Mašić.

Proaktivniji menadžment

Predsjednik Udruženja “Eko akcija” Anes Podić rekao je da kvalitet zraka u Sarajevu zavisi od vremenskih prilika, ali da je zrak veoma zagađen. To pokazuju studije koje navode da je smrtnost od raka pluća tri puta veća u Sarajevu nego u Livnu, jugozapadna BiH.

– Nadležni ne preduzimaju ništa da se problem reši. Štaviše, imali smo poteze koji će dodatno pogoršati kvalitet vazduha u narednim decenijama, jer je dozvoljena gradnja na glavnim ventilacionim hodnicima, a to će imati trajne posledice – rekao je Podić.

Smatra da Bosna i Hercegovina mora biti proaktivnija u međunarodnoj saradnji i korištenju sredstava za sistemsku borbu protiv zagađenja zraka.

Kao primjer je naveo Pariški sporazum uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, čija je BiH članica, a koja nudi fond za pomoć nerazvijenim zemljama u borbi za smanjenje emisije gasova staklene bašte.

EU se bori protiv klimatskih promjena provođenjem Zelenog plana koji proizlazi iz Pariskog sporazuma. BiH, kao kandidat za članstvo sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, još nije direktno regulisala ovo pitanje.

Ključni koraci za rješavanje problema

Cilj bi trebao biti da cijeli grad postepeno postane prostor sa boljim zrakom i bez dima. Cijenu ove tranzicije ne mogu i ne smiju plaćati već osiromašena domaćinstva.

Jedan od najvećih uzroka zagađenja zraka su individualni kamini za grijanje.

Ovaj uzrok se može riješiti nizom koraka, kao što su gasifikacija, uspostavljanje kontrole cijene i kvaliteta drva za ogrjev, zabrana izvoza takvog drveta, zabrana korištenja uglja, te kreiranje programa subvencija za zamjenu ili zamjenu peći. metode grijanja.

Izduvni gasovi vozila također zagađuju zrak, a to se mora riješiti smanjenjem zagušenja na putevima ulaganjem u putnu infrastrukturu i poboljšanjem i unapređenjem gradskog saobraćaja.