Pitanje da li dugovi entiteta Republika Srpska mogu postati finansijska obaveza države Bosne i Hercegovine sve više dobija karakter sistemske prijetnje. Slučaj arbitražne presude u korist slovenačke firme Viaduct, zbog koje je izvršitelj u Briselu blokirao sredstva BHANSA-e, predstavlja alarm za cijeli fiskalni poredak zemlje.

Zajednički teret

Prijedlog da BiH iz državnog budžeta pokrije dug od 110 miliona KM, nastao zbog jednostranog raskida ugovora od strane RS-a, zaustavljen je na sjednici Fiskalnog vijeća BiH. Iako su se na stolu našle dvije varijante preraspodjele sredstava, nijedna nije uključivala odgovornost RS-a kao stvarnog dužnika, zbog čega su ih predstavnici FBiH odbili.

Zastupnik Admir Čavalić u razgovoru za „Dnevni avaz“ upozorava da bi preuzimanje ovog duga od strane države predstavljalo presedan kojim bi entitetski dugovi, arbitražne presude i finansijski promašaji mogli postati zajednički teret svih građana BiH.

– Poseban motiv za vlasti u RS je ispitivanje terena za buduće terete arbitražnog i drugog duga. Stotinu miliona KM danas, sutra milijarde. Presedan bi vrlo brzo postao pravilo – izjavio je Čavalić.

Nakon 27. sjednice Predstavničkom doma PSBiH zastupnici Šerif Špago, Jasmin Imamović i Albin Muslić upozorili su da BiH trenutno vodi arbitražne sporove u ukupnoj vrijednosti većoj od dvije milijarde KM.

– U predmetu Viaduct imamo udar na dvije veoma bitne državne institucije – Centralnu banku i BHANSA. Mi parlamentarci nemamo nikakav zvanični izvještaj, već radimo prema informacijama iz medija, -izjavio je Špago.

Budžetski kolaps

Imamović je dodao: “Ako izgubimo sve te arbitražne sporove, de facto bi nastupio budžetski kolaps, jer budžet BiH je tek nešto viši od milijardu KM.”

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić također je odbacio mogućnost da Federacija snosi dio duga Republike Srpske. “Iskreno mislim da nije realno očekivati da zbog navodnog interesa države Federacija pristane otplaćivati dug RS-a. Vlada RS dala je garancije za otplatu i treba sama snositi posljedice svojih odluka,” poručio je Nikšić.

Pravni aspekt problema dodatno komplikuje činjenica da je RS potpisnica ugovora s Viaductom, ali se presuda odnosi na državu BiH kao međunarodno priznati subjekt. Time se otvara opasnost da svaki budući međunarodni spor koji uključuje entitete može rezultirati isključivo odgovornošću države, bez obzira na to ko je uzrokovao štetu.

Ukoliko bi ovakav model preuzimanja duga bio prihvaćen, posljedice bi mogle biti dugoročne: entiteti bi se podsticali na netransparentno zaduživanje i neodgovorno ponašanje, očekujući da će na kraju država – a samim tim i porezni obveznici iz oba entiteta – snositi finansijski teret.

 Potrebna reforma

Trenutna situacija oko Viaducta zahtijeva više od jednodnevnog političkog prepucavanja. Potrebna je reforma načina sklapanja međuentitetskih i međunarodnih ugovora, jasna raspodjela odgovornosti i mehanizam koji će spriječiti da država bude ta koja pokriva tuđe greške. U suprotnom, postoji realna opasnost da će se arbitražni dugovi i slični slučajevi pretvoriti u strukturalnu prijetnju finansijskoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.