Neulazak u EU podstakao bi “nove genocide… ratne zločince i teroriste”
Bosna i Hercegovina mora bez odlaganja pristupiti odbrambenom savezu NATO-a, stav je ministrice vanjskih poslova Bisere Turković.
U intervjuu za američki magazin Newsweek, ona upozorava da Rusija stoji iza najnovije duboke krize u BiH.
Novinski magazin ocjenjuje i da je “Bosna i Hercegovina je jedna od najnestabilnijih na kontinentu”.
“Tenzije među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima – tri najveće etničke grupe – mogu urušiti sistem podjele vlasti usvojen 1995. za okončanje rata u Bosni.
S obzirom na to da se Rusija – koja tradicionalno podržava srpsko stanovništvo u regionu – nadvija nad teškoćama u Bosni, ministrica vanjskih poslova Bisera Turković izjavila je za Newsweek da je ambicija zemlje za članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji hitnija nego ikad.
“Kriza u kojoj se trenutno nalazimo možda je najbolji pokazatelj zašto Bosna i Hercegovina treba što prije ući u sigurnosni savez, koji će trajno garantirati mir u ovom dijelu svijeta”, rekla je Turković.
U tekstu se pojašnjava i da je Milorad Dodik, predstavnik srpskog naroda u Predsjedništvu BiH.
“Posljednjih mjeseci, 62-godišnjak opisuje Bosnu kao “nemoguću” i “propalu” zemlju.
Dodik također prijeti povlačenjem RS iz državnih – bosanskih institucija, uključujući i oružane snage. Pretnja oživljenom vojske etničkih Srba dovoljna je za uzbunu širom Balkana”, piše Newsweek.
Novinar David Brennan, koji je autor teksta, ističe i da Dodik računa na dalju podršku Moskve.
“Kada je prošlog mjeseca prijetio da će protjerati sve bosanske oružane snage iz RS, Dodik je rekao da ima “prijatelje” koji bi podržali takvu operaciju – što se očigledno odnosi na Srbiju i Rusiju.
Za NATO i EU nestabilnost u BiH je otvaranje vrata za Rusiju. Za Putina su haos i sukob ruska prilika za dalje dezavuiranje evropskih i američkih protivnika koji će biti primorani da se izbore s posljedicama.
Kremlj se žestoko protivi dugogodišnjim naporima BiH da se pridruži NATO-u i EU, prijeteći akcijom za zaustavljanje takvih koraka ako bude potrebno. U martu je ruska ambasada u Srbiji saopćila da će Moskva, u slučaju približavanja BiH NATO-u, “morati reagirati na ovaj neprijateljski čin”, piše Newsweek dalje.
Prenose se i riječi ministrice Turković da: “BiH teži dobrim odnosima sa svim zemljama, uključujući i Rusiju.” Ali dodala je da to nije razlog da se ponište odluke državnih institucija da teži Zapadu, a ne Istoku.
“Rusija je jasno dala do znanja da ne podržava članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u i mi smo to primijetili.
Međutim, mi smo suverena i nezavisna država i imamo demokratske institucije koje odlučuju o našoj budućnosti na osnovu volje naroda. Naši zakoni i strateški dokumenti predviđaju buduće članstvo u NATO.
Želim vjerovati da i Ruska Federacija ima takve namjere i da je spremna poštovati Dejtonski mirovni sporazum, institucije, demokratiju i volju građana Bosne i Hercegovine.
Ove godine obilježava se 25. godišnjica diplomatskih odnosa sa Moskvom i vjerujem da će to biti dobra prilika da ponovo potvrdimo našu zajedničku posvećenost odnosima međusobnog poštovanja”, rekla je Turković u intervjuu za Newsweek.
U tekstu se, nadalje, citira i visoki predstavnik Christian Schmidt i njegova poruka iz izvještaja UN-u gdje upozorava da Dodikove aktivnosti predstavljaju “egzistencijalnu prijetnju” jedinstvu zemlje.
“Izgledi za dalju podjelu i sukob su vrlo stvarni”, rekao je on u izvještaju dostavljenom generalnom sekretaru Antoniju Guterresu prošle sedmice. “Ovo je jednako secesiji bez njenog proglašenja.”
Dodikovi postupci, kako je rekao, “ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regiona, već – ako na njih ne odgovori međunarodna zajednica – mogu dovesti do poništavanja samog [Dejtonskog mirovnog] sporazuma”.
Turković je za Newsweek rekla da će angažman SAD biti od vitalnog značaja za sprečavanje krize.
“Očekujemo jaču i intenzivniju uloga SAD na Balkanu”, rekla je ona.
“Predsjednik Biden ima jako dobro znanje o korijenima svih kriza na Balkanu i u Bosni i Hercegovini i to je najvažnije. I vidimo diplomate SAD i EU kako rade na nekom rješenju.
Problem je što ponekad diplomate na terenu traže lake i brze kompromise koji ne donose sveobuhvatna i trajna rješenja. To samo ohrabruje one koji sanjaju o podjeli Bosne i Hercegovine — i rade na tom scenariju — da se genocid isplati.
Željeli bismo vidjeti veću podršku SAD onima koji žele da Bosna i Hercegovina nastavi svoj put ka Evropskoj uniji, onima koji poštuju Dejtonski mirovni sporazum i koji žele izgraditi demokratsko društvo za sve svoje građane”, poručuje ona.
Ulozi i rizici za BiH su visoki, ali nestabilnost bi mogla odjeknuti daleko izvan njenih granica, upozorava Turković.
“Šta bi bio signal svijetu ako bi [Radovan] Karadžić, [Ratko] Mladić i [Slobodan] Milošević na kraju pobijedili u Bosni i Hercegovini?” upitala je Turković.
“Koliko bi novih genocida, ali i ratnih zločinaca i terorista u svijetu, bilo ohrabreno da nastave sa svojim planovima? A to će se dogoditi ako se Bosna i Hercegovina ostavi da propadne na svom evropskom putu.
Puno se priča o tome ko šta želi u Bosni i Hercegovini, ali ja ću vam reći – Bosanci i Hercegovci samo želi da se evropski standardi primjenjuju i u Bosni i Hercegovini“, kaže.
Turković je dodala: “Mi smo evropska zemlja, naša kultura i historija su evropski i zašto da nam se to uskraćuje?”
Bosni se uskraćuje članstvo u EU, jer je podnijela zahtjev za pridruživanje 2016. godine. Zemlja zaostaje za susjedima zapadnog Balkana u procesu podnošenja zahtjeva.
Uoči prošlomjesečnog samita EU-zapadni Balkan, Slovenija – trenutni predsjedavajući rotirajućeg predsjedništva EU – pozvala je svoje kolege članice da prihvate Bosnu, Srbiju, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju u blok do 2030. godine. Unija je to odbila, navodeći zabrinutost zbog migracije sa Balkana.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da podržava konačni ulazak država zapadnog Balkana: “Zapadni Balkan je dio iste Evrope kao i Evropska unija. EU nije potpuna bez njih”.
Ali čelnici EU su se odupirali konkretnom vremenskom okviru. “Iskreno rečeno, vodi se rasprava među 27 o našoj sposobnosti da primimo nove članove”, rekao je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.
Turkovićeva je za Newsweek rekla da trenutne tenzije u njenoj zemlji, iako ozbiljne, ne bi trebalo da potkopaju 25 godina mira i razvoja.
“Bosna i Hercegovina je prešla dug put od završetka rata devedesetih godina”,smatra ona.
“Vidjeli smo više od 25 godina napretka koji je podrazumijevao teške kompromise, reforme i uložene milijarde dolara, uključujući i međunarodne zajednice za obnovu i implementaciju mira.
Tih 25 godina je pokazalo da je stvarni napredak moguć.
Neki vide unutrašnje podjele u našoj zemlji, ali u Bosni i Hercegovini stoljećima vidimo i živimo različite kulture, jezike, religije. Naravno, može biti nesuglasica, ali proteklih 25 godina je pokazalo da se, kao i u svakoj demokratskoj zemlji, one mogu prevazići demokratskim sistemima”.
Za nestabilnost je okrivila oportunističku antizapadnu politiku.
“Razlike u BiH nisu problem. Problem je vrlo konkretan, jasan i identificiran – to je politika koja ne želi da BiH uđe u nepovratnu fazu na putu ka članstvu u EU i NATO.
Zato što bi to jednom zauvijek pokopalo ratne genocidne ciljeve nekih da unište BiH kao državu i podijele je između susjednih država.
To je politika zasnovana na oportunizmu koja pretpostavlja da SAD i Zapad sada nisu jaki i posvećeni miru na Balkanu i široj Evropi kao što su bili krajem devedesetih.
Mi smo na ivici da postanemo država kandidat za članstvo u EU, a izazov je sada i za političke lidere u BiH i za međunarodnu zajednicu da jednom za svagda okončaju taj destruktivni oportunizam i podrže reforme i napredak koji je napravljen”.
Zato što bi to jednom zauvijek pokopalo ratne genocidne ciljeve nekih da unište BiH kao državu i podijele je između susjednih država.
To je politika zasnovana na oportunizmu koja pretpostavlja da SAD i Zapad sada nisu jaki i posvećeni miru na Balkanu i široj Evropi kao što su bili krajem devedesetih.
Mi smo na ivici da postanemo država kandidat za članstvo u EU, a izazov je sada i za političke lidere u BiH i za međunarodnu zajednicu da jednom za svagda okončaju taj destruktivni oportunizam i podrže reforme i napredak koji je napravljen”.
Politički.ba

