Veliki požari, koji već skoro tri mjeseca pustoše zemlju, pokazuju da se sistem zaštite stanovnika, javne i imovine građana, ne može zasnivati samo na nekoliko helikoptera Oružanih snaga, iznajmljenim air-traktorima i požrtvovanju vatrogasaca.

Na posljedice klimatskih promjena, ali i neodgovornost ili namjere pojedinaca, koji pale vatre u sezonama suša, stručnjaci upozoravaju godinama, ali bez značajnijih efekata. Ovih dana, ne računajući časne izuzetke, za većinu predstavnika vlasti raspored predizbornih skupova važniji je od vijesti o širenju požara.

Dva kanadera

Požar koji je izbio u Kupresu proširio se na Tomislavgrad i Prozor-Ramu, a tokom vikenda na lokaciji Mrkodol su izgorjele četiri kuće. Hrvatska vlada odobrila je slanje dva kanadera, koji bi helikopteru OS BiH trebali pomoći u gašenju.

Na Bjelašnici gori nisko rastinje, a miris paljevine osjeti se i u Sarajevu. Požari su aktivni i u Drvaru, Bosanskom Grahovu i Kalesiji. Na Plješevici kod Bihaća, uz podršku iz zraka, jučer su bili pripadnici 6. pješadijske brigade OS BiH.

– Gašenje požara, pogotovo dostavu vode, otežavaju gust dim i strm teren, na kojem se nalazi sloj lišća i granja od tridesetak centimetara. Podzemno, požar se širi tako da ga je jako teško gasiti. Ugasi se i nakon pola sata na istom mjestu bukne drugi. Uspjeli smo zaustaviti plamen i trenutno se borimo s ovim ispod lišća – kazao je za „Avaz“ pukovnik Said Velić, komandant 2. pješadijskog bataljona.

Dvije decenije

Dekan i profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nusret Drešković jedan je od naučnika koji već dvije decenije upozorava da je BiH u tzv. crvenoj zoni, koja je direktno pogođena negativnim utjecajima klimatskih promjena kroz vremenske ekstreme.

– To se, prije svega, odnosi na vrlo ekstremne suše tokom ljeta, s dugotrajnim periodima temperatura iznad 30 stepeni i bez padavina. Na nivou BiH, FBiH, pa i kantona, nema gotovo nikakvih planskih aktivnosti da se preventivno djeluje kroz dva nivoa. Da se države članice Conference of the parties Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), kroz mjere adaptacije, prilagode, a s druge strane da se ublažavaju negativni efekti klimatskih promjena. BiH je na samom dnu kad je u pitanju Evropa, a ja bih rekao i na globalnom planu, po pitanju ovih aktivnosti – kaže Drešković za “Avaz”.

Višestruke posljedice

Veliki požari, srećom, iza sebe ne ostavljaju ljudske žrtve, ali Drešković naglašava da su posljedice višestruke, najprije kroz direktne materijalne štete i izgubljene stotine hektara šuma.

– Vrlo je opasno, a potpuno je zanemareno od onih koji upravljaju šumskim resursima i nadležnim ministarstvima i vladama, što se prostor suši. Na taj način se iz godine u godinu opasnost povećava i u narednoj deceniji, a ne decenijama, garantovano će taj efekt biti još izraženiji. Posljedica je i strah stanovništva od izbijanja požara i nemoći onih koji upravljaju i donose odluke. Posljedice će biti poplave i klizišta, a praktično ništa nismo poduzeli – ističe prof. dr. Nusret Drešković.