Velika multimedijalna izložba “Pod nebom jasne vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne” svečano je otvorena večeras u Francuskom paviljonu Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu, u prisustvu brojnih uglednika iz političke, kulturne i političke javnosti. i vjerski život Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Pokrovitelji ovog velikog kulturnog događaja za regionalnu i evropsku kulturu, ali i širu javnost, su reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Husein-ef. Kavazović i predsjednik Vlade Republike Hrvatske g. Andrej Plenković.

Kako je reisul-ulema naglasio u svom obraćanju prisutnima, ova izložba predstavlja multimedijalni prikaz bogatog naslijeđa i višestoljetne prisutnosti islama i Bošnjaka u kulturnom, naučnom, obrazovnom, umjetničkom, građevinskom i javnom životu Bosne i Hercegovine. i Evropa, njihov kapacitet za zajednicu, dijalog i život u susretima i razmjeni s drugima.

– U dvadeset i tri cjeline, odnosno tematske cjeline izložbe, susreću se naša prošlost i sadašnjost; šta smo bili, šta jesmo i čemu težimo; Islam i Evropa se susreću; islamske i druge vjerske tradicije; istok i zapad; Susreću se tuga i radost, uspjesi i neuspjesi, vječno i prolazno, asketsko i hedonističko – kazao je Reisul-ulema.

Vlastiti pogled

Dodao je da je izložba “Pod nebom jasne vjere – islam i Evropa u iskustvu Bosne” pokušaj da se po prvi put pruži vlastiti pogled na historiju i savremenost islama u Evropi.

– Također, nastojanje je da se ukaže na iskustvo koje je Bosna imala u susretu s islamom, kao i na evropsku percepciju islama, koja se nije mnogo promijenila u proteklim stoljećima do naših dana – kazao je on.

Premijer Plenković je izjavio kako vjeruje da će izložba uspjeti, te da će omogućiti publici da sazna više o prijateljskoj Bosni i Hercegovini.

– Ovo je jedinstvena izložba. Ova izložba, sa svojim tematskim radovima i osvrtom na istorijski kontekst, prilika je za preispitivanje uloge religije u različitim aspektima života pojedinaca i grupa. Istovremeno, predstavlja i uticaj na formiranje identiteta i odnosa zajednice, te zajednica sa susjedima različitih svjetonazora. Kao što je istaknuto, izložba nam govori da su narodi Bosne i Hercegovine stoljećima živjeli u multinacionalnom, multikulturalnom, višejezičnom društvu, a upravo te razlike su njeno bogatstvo – kazao je.

Rekao je da je “ključno da se još bolje upoznamo”.

– Prava suština vjere je njena sklonost dijalogu, razumijevanju. Zadovoljan sam što smo na ovim osnovama razvili odnose sa cijelom Islamskom zajednicom, posebno sa Mešihatom. Ovi odnosi su dobri i kvalitetni za hrvatsko društvo. Naši odnosi su zasnovani na povjerenju i želji da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom, za dobrobit svih – rekao je Plenković.

Izložbu u Hrvatskoj organizovali su Islamska zajednica Rijaset u Bosni i Hercegovini i Islamska zajednica Mešihat u Hrvatskoj.

Predsjednik Mešihatskog muftijstva akademik Aziz-ef. Hasanović se osvrnuo na činjenicu da je “kultura bila, jeste i mora ostati mjesto susreta u različitostima”. Dodao je da ova izložba potvrđuje otvorenost, multikulturalnost i multikonfesionalnost Zagreba.

– Ovom prekrasnom izložbom na kultnom mjestu kulture Grada Zagreba, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade Republike Hrvatske i vrhovnog poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, šaljemo jasnu poruku da je raznolikost prednost, a ne slabost društva. Mostovi kulture su civilizovani alati koji se koriste za izgradnju civilizovanih, otvorenih, multikulturalnih društava punih razumijevanja, međusobnog poštovanja i međusobnog povjerenja. Sretni smo da je Republika Hrvatska na čelu s premijerom Plenkovićem i njegovim suradnicima upravo takva – rekao je muftija, te je u ime organizatora ovu izložbu posvetio rahmetli muftiji Ševko-ef. Omerbašić.

Zanimljiva istorija

Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo kulture i medija RH, Armin Hodžić, saborski zastupnik i BH Telecom, a prijatelji projekta Centar za kulturu dijaloga – CKD, Zagreb, Medžlis Islamske zajednice Zagreb i Islamske gimnazije dr. Ahmed Smajlović.

– Jedini način na koji može da sačuva sopstveni identitet je kultura. Međutim, sa Bošnjacima nikada nije lako. Ono što je najveće čudo, šta je najveće bogatstvo, ono što je potpuno autentično i jedinstveno, naša kultura, ujedno je i najzapostavljeniji dio našeg interesovanja. Zahvaljujući statusu koji nam je ponudila Republika Hrvatska, zahvaljujući činjenici da Vlada Andreja Plenkovića prepoznaje i nudi svojim manjinama da žive kroz kulturu, ali i, treba naglasiti, i slobodno artikulirati svoj politički stav, mi Bošnjaci u Hrvatska se u budućnosti može posvetiti razvijanju i bilježenju tog našeg kulturnog čuda – rekao je, između ostalog, saborski zastupnik Armin Hodžić.

Prisutnima se obratio i predstavnik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet.

– Drago mi je što izložbu otvaramo baš ovde, u Studentskom centru, koji ima zanimljivu istoriju i oduvek je bio mesto susreta. Nema boljeg mjesta za ovu izložbu. Pohvalio bih postavku, modularnost izložbe i vješto je arhitektonski riješena. Ovdje večeras učimo jedni o drugima i senzibiliziramo se jedni za druge – rekao je.

23 sekcije

Izložba je rezultat sveobuhvatnog naučno-istraživačkog, edukativnog i izložbenog projekta, koji je realizovan pod pokroviteljstvom Uprave za obrazovanje i nauku Islamske zajednice Rijaset u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa brojnim kulturnim institucijama, arhivima, muzejima. , galerijama, te istaknutim umjetnicima, naučnicima i stručnjacima. Autor koncepta izložbe i glavni kustos je dr. Aida Abadžić-Hodžić.

– Ovo je prvi put da je u Zagrebu postavljena izložba ovakve vrste koja će kroz 23 sekcije predstaviti svjetove bosanskog islama u svim segmentima o kojima smo govorili. Izložbu u Zagrebu smo obogatili nekim dokumentima kojih nije bilo u Sarajevu. Ovdje smo izložili dokument o jednom od najranijih priznanja islama kao tradicionalne vjere iz 1916. godine i odlučili da cijelu izložbu, na neki način, posvetimo pokojnom muftiji Ševki Omerbašiću, pa smo izložili i njegove naučne radove, kao i nekoliko djela iz Orijentalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – rekla je Abdžić-Hodžić.

Posjetioci će izložbu moći pogledati do 15. novembra. Osim što će imati priliku da se upoznaju sa eksponatima od velikog istorijskog značaja, izložba će im omogućiti i da vide specifične kulturne izraze, dokumenta, umjetnička i rukotvorska djela koja su stoljećima bila dio svakodnevnog života bosanskih muslimana.

Poseban fokus stavlja se na predmete, simbole i artefakte koji odražavaju tradiciju, otvorenost, modernost, duhovnost i umjetnički izraz koji su oblikovali kulturu muslimana u Bosni i Hercegovini.

Podsjećamo, izložba je premijerno prikazana u Sarajevu u oktobru prošle godine.