U Gazi Husrev-begovoj biblioteci potpisana je izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i BiH kao odgovor na zlonamjernu kampanju protiv Bošnjaka i BiH. Izjavu potpisuju 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka. Izjavom se iznosi stav o zlonamjernoj kampanji koja se vodi protiv Bošnjaka i BiH te osuđuje pokušaj nametanja narativa o sukobu civilizacija.
U trenutku rastućih globalnih tenzija i sve učestalijih sukoba, grupa javnih ličnosti, akademika i predstavnika civilnog društva uputila je zajedničku izjavu kojom pozivaju na očuvanje mira i odlučno odbacuju narativ o „sukobu civilizacija“, upozoravajući na njegove potencijalno opasne posljedice.
33 potpisnika
Potpisnici izjave su član Predsjedništva Denis Bećirović, bivši članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Haris Silajdžić, Ejup Ganić i Šefik Džaferović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, bivši reisu-l-ulema Mustafa Cerić, zamjenik reisu-l-uleme Enes Ljevaković, predsjednik Sabora IZ Edhem Bičakčić, predsjednik BZK-a Sanjin Kodrić, predsjednik VKBI Kasim Trnka, predsjednik Merhameda Kenan Vrbanjac, predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Denis Zvizdić, predsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović, delegati u Domu naroda PSBiH Safet Softić, Džemal Smajić i Dženan Đonlagić, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, ministar odbrane BiH Zukan Helez, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić, ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija, potpredsjednik FBiH Refik Lendo, potpredsjednik RS Ćamil Duraković, premijer FBiH Nermin Nikšić, predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić, predsjednik NES-a BiH Nermin Ogrešević, predsjednik SBB-a BiH Fahrudin Radončić, predsjednik Naprijed BiH Šemsudin Mehmedović, predsjednik Snage naroda Ramo Isak, direktorica Bošnjačkog instituta Amina Rizvanbegović-Džuvić, predsjednik ANU BiH Muris Čičić, rektor UNSA Tarik Zaimović i direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić.
U tekstu izjave naglašava se da takav diskurs ne samo da pojednostavljuje kompleksne političke i društvene odnose, već aktivno doprinosi produbljivanju podjela među narodima i kulturama. Potpisnici upozoravaju da insistiranje na toj retorici može dovesti do normalizacije neprijateljstava i dodatno destabilizirati već krhke međunarodne odnose.
– Umjesto narativa koji dijele, potrebno je jačati vrijednosti zajedničkog života, solidarnosti i mira – ističe se u dokumentu .
Poseban naglasak stavljen je na odgovornost političkih lidera, medija i javnih aktera u oblikovanju javnog diskursa. U vremenu kada informacije putuju brže nego ikad, poruke koje se šalju javnosti imaju snažan utjecaj na percepcije i ponašanje ljudi, upozoravaju potpisnici. Zbog toga pozivaju na suzdržanost od zapaljive retorike i promoviranje dijaloga, međusobnog uvažavanja i razumijevanja.
U izjavi se također naglašava da savremeni globalni izazovi, od sigurnosnih kriza do ekonomskih i klimatskih problema, zahtijevaju saradnju i zajedničko djelovanje, a ne dodatne podjele.
– Suočavanje s globalnim izazovima moguće je samo kroz međusobno povjerenje i saradnju, a ne kroz narative koji stvaraju neprijateljske blokove – poručuju potpisnici.
Osjetljiv trenutak
Inicijativa dolazi u osjetljivom trenutku obilježenom intenziviranjem međunarodnih sukoba i sve izraženijom polarizacijom u javnom prostoru. Upravo zbog toga, kako ističu autori izjave, važno je podsjetiti da mir nije samo odsustvo rata, već aktivan proces izgradnje povjerenja, dijaloga i međusobnog poštovanja.
Zaključno, potpisnici pozivaju sve društvene aktere, od institucija do pojedinaca, da preuzmu odgovornost u očuvanju mira i doprinesu stvaranju prostora u kojem će prevladavati razumijevanje, a ne podjele.
Inicijativu za potpisivanje pokrenule su ključne nacionalne institucije: Islamska zajednica u BiH, BZK “Preporod”, MDD “Merhamet” i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).
