Implementacijom novih tehnologija izborni proces u BiH je značajno unaprjeđen, a uređaji za biometrijsku identifikaciju i skeneri za glasačke listiće, uz određene poteškoće koje su prevaziđene, uspješno su primijenjeni na 99,2 posto biračkih mjesta, kazao je za “Avaz” projekt menadžer Koalicije “Pod lupom”, Dario Jovanović. Međutim, problem je što je proces uvođenja izbornih tehnologija, a posebno obrade podataka u postizbornom periodu, potpuno netransparentan.

– Mi smo i prije izbornog dana primijetili da ono što je obećano da će se dešavati, u vidu nezavisnog audita, javnosti tog audita, gdje će predstavnici političkih stranaka, nevladinih organizacija i medija, biti prisutni i prilikom testiranja opreme, prije samog certifikovanja i korištenja, nije se desilo. Imali smo niz informacija o izazovima prilikom implementacije, koje nisu komunicirane javno, transparentno, otvoreno i na vrijeme. Do toga da je u jednom trenutku dolazila u pitanje potpuna implementacija novih tehnologija na izborima – kaže Jovanović.

Biometrijski uređaji

Ipak, Koalicija “Pod lupom” podržala je CIK BiH u projektu uvođenja novih tehnologija, iako je on realiziran na zatvoren način. Netransparentnost se nastavila i nakon izbornog dana, kaže Jovanović, pa CIK BIH ne dostavlja podatke vezane za obradu rezultata, koje posjeduje i koji bi mogli biti povod dodatnim provjerama.

– CIK je sam prije izbornog dana tvrdila da će provjeravati izlaznost iz biometrijskih uređaja sa brojem listića koji su skenirani. To nije rađeno, bar mi nemamo informaciju da je to rađeno. CIK je također sama tvrdila da će na uređajima za identifikaciju gledati postoje li biračka mjesta gdje je natprosječno veliki broj ljudi koji nije identifikovan putem otiska prsta. To nije objavljeno. CIK je rekla da će se porediti elektronski i manuelni rezultati, da će razlike biti objavljene i da će značajnija odstupanja biti razlog za ponovna brojanja i moguće poništenje izbora. To također vidimo da se nije desilo. Na kraju, CIK je govorila, a to joj je i obaveza po zakonu, da kada se broj izašlih razlikuje u odnosu na broj listića u kutiji za više od dva posto po automatizmu nalaže ponovno brojanje. Oni su naložili ponovno brojanje za 246 nivoa na 89 biračkih mjesta po ovom osnovu, ali su naknadno povukli tu naredbu. Nama sada nije jasno zašto, jer ako je razlika veća od dva posto ne može se preko noći promijeniti – pojašnjava Jovanović.

Nejasno je i jesu li rezultati na stranici CIK-a BiH elektronski, manuelni, jesu li to rezultati ponovnog brojanja iz Glavnog centra za brojanje ili se radi o kombinaciji svih podataka. Nije poznati ni jesu li podaci o izlaznosti samo zbir važećih glasačkih listića.

Elektronska identifikacija

– To znači da opet nemamo zvaničnu izlaznost, iz uređaja za elektronsku identifikaciju. Upravo zbog toga smo mi tražili sve ove podatke, kao što smo radili i ranije kada je sve manuelno rađeno, kako bismo vršili poređenja na našem uzorku biračkih mjesta. CIK bi trebala dati podatke s kojima raspolaže, ali koristi vrlo čudne, neprihvatljive, čak i nezakonite izgovore. Nakon što je odbijen zahtjev Koalicije “Pod lupom”, zbog toga što je riječ o neformalnoj koaliciji a ne pravnom licu, rekli su da ni ja nisam ovlašten, kao pojedinac, za podnošenje takvog zahtjeva. Bez obzira što nisam ovlašten, ušli su dalje u meritum pa su naveli još dva razloga. Zato što nisu okončani izbori i proglašeni potvrđeni rezultati, što se desilo četiri dana nakon njihovog odgovora. Mogli su čekati četiri dana pa nam dostaviti podatke. I dodatni razlog je da podatke ne mogu dostaviti, prije nego što ih dostave Parlamentarnoj skupštini BIH. Godišnji izvještaj PS BIH Centralna izborna komisija podnosi u februaru ili martu. Nigdje ni u jednom zakonu ne piše da podaci koje traže građani i nevladine organizacije moraju prvo biti dostavljeni institucijama – naglašava Jovanović.

Uzorak Koalicije “Pod lupom” za nivo Predsjedništva BiH pokazuje da se na samo 55,8 posto biračkih mjesta poklapaju podaci o izlaznosti birača iz biometrijskih uređaja s brojem listića u kutijama. S pragom tolerancije plus ili minus tri glasa, takva neslaganja zabilježena su na oko 93,5 posto biračkih mjesta.

– To ne mora značiti da je velika nepravilnost u pitanju, ali je razlog za provjere. I dalje imamo 6,5 posto biračkih mjesta s razlikama većim od tri glasa i ne znamo je li to provjeravano. Poređenje elektronskih i manuelnih rezultata u našem uzorku potvrđuje da se na 5 posto biračkih mjesta rezultati ne poklapaju. Sve treba biti osnov za provjere, ali javno objavljeno kako bi se svi koji žele mogli baviti dodatnom analitikom. Ako nastavimo kulturu nekažnjivosti, mi ne možemo dobiti demokratiju, ma kakve tehnologije uvodili. Ako nastavimo netransparentnost, zatvaranje institucija i skrivanje podataka, zbog toga što će oni pokazati određene nelogičnosti, ne možemo u potpunosti imati povjerenje u izborni proces. Možemo zaključiti da institucije ove države prije svega rade rade u interesu političkih subjekata, a ne građana. Postoji kultura nekažnjivosti, čak i kad postoje jaki dokazi za to, a možemo pričati i o netransparentnosti i zatvorenosti institucija za javnost. Nije moguće zaključiti da su izbori pokradeni u nekom većem smislu, pogotovo što su bili zaštićeniji nego ikada, ali izostanak provjera podataka i anomalija svakako jeste problem. Naravno da nove tehnologije štite integritet procesa. Vi ne možete zloupotrijebiti nečiji otisak prsta, ali skener je moguće zloupotrijebiti. Ništa nije sprečavalo biračke odbore da dodaju iksiće na glasačke listiće i ubacuju dodatne listiće kroz skener. Ako imate više listića u kutiji od broja onih koji su identifikovani putem otiska prsta, možete imati dodavanje glasova. Zato i pozivamo na takvu vrstu provjere. Primjedba jednog od kandidata, koji je izgubio izbornu utrku, bila je da je izlaznost jako skočila između 17 i 19 sati. To su podaci koji su još dostupni na stranici CIK-a. Po prvi put su objavili izlaznost u 17 sati, nikada prije to nije rađeno. Ta izlaznost je zaista procentualno niska u odnosu na ono što imamo u 19 sati. Riječ je o velikom skoku, ali to je pitanje za CIK kakve su podatke objavili. Mi smo imali izlaznost u intervalima i odstupanja takve vrste ne postoje da možemo sumnjati u izbornu prevaru – kaže Dario Jovanović.