Na današnji dan 1984. godine, prije tačno 41 godinu, paljenje olimpijskog plamena u Sarajevu, na stadionu “Asim Ferhatović Hase” (Koševo), na ceremoniji otvaranja 14. Zimskih olimpijskih igara, pratilo je 60.000 ljudi, i još milioni ljudi širom svijeta. Bile su to prve Zimske olimpijske igre održane u jednoj komunističkoj zemlji, kakva je bila bivša SFR Jugoslavija.

Na Igrama, koje su trajale od 8. do 19. februara, učestvovalo je 1.272 takmičara iz 49 zemalja (998 takmičara i 274 takmičarke), a pratilo ih je više od 7.500 predstavnika medija iz 41 zemlje.

Čola kao Vučko

Baklja Zimskih olimpijskih igara 1984. koja je avionom stigla iz grčke Olimpije u Dubrovnik, a koju je 1.600 ruku nosilo kroz SFR Jugoslaviju, donesena je na stadion, a olimpijski plamen upalila je tada najbolja jugoslovenska umjetnička klizačica Sanda Dubravčić.

– To je bilo specifično iskustvo. Mogu reći, gledajući mnoge Olimpijske igre nakon Sarajeva, da je ljudskost, ljudska komponenta, zapravo bila istaknuta u Sarajevu. Nema srca i otvorenosti kao što je bilo u Sarajevu – rekla je Sanda Dubravčić za “Dnevni avaz” tokom boravka u Sarajevu prošle godine povodom obilježavanja 40. godišnjice Olimpijade.

Logo 14. Zimskih olimpijskih igara kreirao je sarajevski inženjer Miroslav Antonić Roki, a maskotu, simpatičnog Vuka sa nestašnim osmijehom, slovenački karikaturista Jože Trobec. U promotivnim spotovima za Vučaka glas je dao najbolji pop pjevač na našim prostorima Zdravko Čolić iz Sarajeva, koji ih je završio čuvenim: “Sarajevooooo”.

Frankova medalja

Jugoslovenski heroj Zimskih olimpijskih igara ’84. bio je Jure Franko, 21-godišnji skijaš iz Nove Gorice, Slovenija, koji je osvojio prvu medalju na Zimskim olimpijskim igrama za tada zajedničku državu u veleslalomskoj utrci na Bjelašnici. Sarajlije su na dodjeli nagrada na Skenderiji na sebi svojstven način skandirale: “Volimo Jureka više od bureka!”.

Posebnu gozbu za oči i dušu priredili su umjetnički klizači u Zetri, a među najistaknutijima je bio britanski plesni par Jayne Torvill i Christopher Dean, koji su sve prisutne u ledenoj dvorani Zetra ostavili bez daha svojim plesom uz Ravelov “Bolero”, te prvi i jedini put u istoriji plesnih parova, dobili maksimalnu ocjenu za sve igračke parove (6).

Na Igrama zlatnu medalju u umjetničkom klizanju osvojila je njemačka klizačica Katarina Witt, koju je sarajevska Olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona s kraja 20. stoljeća. Samo mjesec dana nakon što je osvojila zlato u Sarajevu, Katarina je osvojila Svjetsko prvenstvo 1984., zatim zlatne medalje na Svjetskim prvenstvima 1985., 1987. i 1988. te Olimpijske igre 1988. u Kalgariju u Kanadi.

Finski osvajač zlatne medalje Matti Nykonen, koji je preminuo 2019. godine u 56. godini, oduševio je sve svojim odličnim skokovima na skakaonici na Igmanu.

Olimpijski duh nikada nije prestao da živi u Sarajevu i Sarajlijama, što dokazuje da su Zimske olimpijske igre zasigurno najbolji istorijski događaj koji se dogodio u Sarajevu, Bosni i Hercegovini, ali i na našim prostorima.

Devastirane zgrade

Mnogi olimpijski objekti su devastirani u agresiji na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine. Pojedini objekti su renovirani, poput Zetre i Skenderije, dok je staza za bob na Trebeviću gotovo potpuno uništena i zarasla u korov, a skakaonice na Igmanu, u ruševnom stanju, još čekaju da vide da li će nekom od nadležnih pasti na pamet da ih obnovi ili će se vremenom potpuno srušiti. Samo su ski staze na Bjelašnici i Jahorini stalno bile u funkciji, a unapređene su izgradnjom žičara i ski liftova.