Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini obratila se delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH povodom razmatranja Prijedloga zakona o Sudu BiH.
U dopisu su istakli da su detaljno analizirali sadržaj zakona, oslanjajući se na svoje sveobuhvatno iskustvo i program praćenja sudskih procesa, koji uključuje i predmete u nadležnosti samog Suda BiH.
– Uvažavajući činjenicu da su odredbe kojima se propisuje krivična nadležnost Suda uglavnom usklađene sa preporukama Venecijanske komisije iz 2023. godine i stavovima Misije, Misija ipak izražava bojazan da će odredbe člana 16, stav (3) Prijedloga zakona značajno suziti stvarnu nadležnost Suda, ukidanjem njegove nadležnosti za:
– zauzimanje konačnog i pravno obavezujućeg stava vezanog za sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine kojem je povjereno sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine i
– donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenja zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću vezano za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili Suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine – naveli su iz Misije.
Dopis Misije OSCE-a. Screenshot
Dodali su da bi “ukidanje nadležnosti Suda za zauzimanje pravno obavezujućeg stava o primjeni domaćih i međunarodnih zakonskih normi moglo imati značajan utjecaj na koherentnost sudske prakse i pravnu sigurnost u već fragmentiranom sudskom sistemu”.
– Nadalje, oduzimanje mogućnosti za donošenje praktičnih uputstava o primjeni pravnih normi u predmetima genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, moglo bi dovesti do stvaranja dodatnih zapreka u procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH i otežati ostvarenje pomirenja i tranzicijske pravde za najugroženije pripadnike društva – žrtve ratnih zločina. To bi također bilo suprotno i jednom od osnovnih strateških ciljeva Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, a to je da osigura kontinuirano usklađivanje sudske prakse u predmetima ratnih zločina, u interesu pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom, te bi se negativno odrazilo na rezultate prenosa više od 1.000 predmeta ratnih zločina sa državnog nivoa na nivo entiteta i Brčko distrikta BiH – naglašavaju.
Ističu da “bez ove dvije nadležnosti, Sud BiH bi ostao uskraćen za neizostavan element njegovog mandata”.
– Obuhvatanje ovih nadležnosti neophodno je za eliminiranje nedosljednog tumačenja i primjene propisa, te je također neophodni preduslov za stvaranje usklađene domaće sudske prakse. Iz tog razloga, ove nadležnosti moraju biti obuhvaćene novim Zakonom. Prema tome, aktuelne odredbe člana 7, stav (3), tačke (a) i (b) važećeg Zakona o sudu BiH trebaju ostati na snazi, a izostavljene odredbe potrebno je vratiti u njihovom aktuelnom obliku u Prijedlog zakona – naveli su.
Na kraju su pozvali delegate da iskoristite mogućnosti poput redovnog zakonodavnog postupka u cilju otklanjanja gore navedenih manjkavosti uočenih u definiciji krivične nadležnosti.
