Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić (SDP) održao je konferenciju za medije za jedno s predstavnicima američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC Džozefom Flinom, Džesijem Binalom i Amerom Bekanom.

Oni su razgovarali o aktuelnosti vezano za projekat Južne intekonekcije.

Resorni ministar Lakić rekao je da je želja da prezentiraju sve informacije vezano za ovaj projekat i da nakon toga ne ostane niti jedna sugestija niti sumnja koje bi mogle ugroziti ovaj projekat.

– Prije nekoliko godina je Zakon o južnoj interkonekciji bio pred Parlamentom, 2021. godine je prošao Predstavnički dom, ali nije Dom naroda PSBiH. U januaru 2025. su ga usvojila oba doma Parlamenta, ali do implementacije projekta nije došlo. Treba biti iskren i reći da nije bilo političke volje za implementaciju ovog projekta. Nakon toga se desilo iskazivanje interesa američke kompanije AAFS i mi smo dobili pismo interesa i samoinicijativnu ponudu, osim izgradnje plinovoda, izražen je interes za izgradnju i gasnih elektrana – rekao je Lakić.

Dodao je da su političke partije koje participiraju u vladajućoj većini imale su politički dogovor da se maksimalna pažnja posveti realizaciji ovog projekta.

– Bila je ideja da se direktno u Zakon uvrsti firma za realizaciju ovog projekta. I nama je to bilo prvi put da se dešava, bile su sumnje, preispitivanja, provjerovali smo Zakone. Komunicirali smo i s drugim ministarstvima i dobili pozitivna mišljenja da se takvo nešto može uraditi. Tehnička grupa potpomognuta EPA projektom i donosiocima odluka u FBiH je došla do usaglašenog prijedloga zakona. Vlada je 14. januara usvojila informaciju ovog Ministarstva da smo zaprimili pismo namjere i ponudu – naveo je Lakić.

Istakao je da žele potpunu transparentnost te zahvalio i Ambasadi SAD u BiH i gospodinu Ginkelu, kao i njegovom timu, od kojeg su dobili pismo u kojem se podržavaju izmjene i dopune Zakona i pismo AAFS.

Poručio je da je tekst Zakona usvojen na Vladi prije 10 dana.

– U izmjeni se korigovalo i to, osim osnovnog gasovoda, dodali smo i odvojke za druge gradove, kako bi uhvatili što više područja da budu gasifikovani, a to su Grude, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Čapljina, a dodali smo i novi dio gasovoda, koji nije vezan za ovu trasu interkonekcije, a to je od Kladnja prema Tuzli. Smatrali smo da trebamo iskoristiti priliku, da bi počeli gasifikaciju i industrijskog dijela FBiH, a kako bi gasovod došao i do TE Tuzla, jer nam je bitna za energetsku stabilnost FBiH. U zakon je upisano ime investitora i željeli smo da interesi FBiH budu obezbjeđeni. Ovo je strateški projekat za FBiH, ali moramo zaštiti interes FBiH. U narednim danima predstoje sjednice oba doma Parlamenta, to je planirano za iduću sedmicu. Ključna i najbitnija procesna radnja bit će zaključivanje ugovora i američkog investitora. Naglasio je da će se služiti Zakonom o koncesijama i u sve će biti uključen veći broj pravnika kako bi se zaštitili interesi i jedni i drugi, zbog čega smo stavili vremensku odrednicu od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona – istakao je Lakić.

Naveo je da predstoji dinamičan posao i da će izaći s ugovorom koji je višedecensijski, a koji će biti prekretnica za razvoj energetske infrastrukture.

– Imamo ogromnu zahvalnost što je američki investitor iskazao interes, ali moramo zaštiti obje strane. Ovim zakonom smo dobili mnogo kraću proceduru implementacije projekta, BH Gas bi provodio javne nabavke, bilo bi problema za sredstva BH Gasu, a motiv je odluka EU da 1.1.2028. godine više ne može biti ruskog gasa. Zato želimo da stvari brže rješavamo, ovo će biti nova stvar u zakonodavstvu, ali ako počnemo s ovim, ovo će vjerovatno biti model za brojne naredne projekte. Zakon će biti dostavljen po hitnom postupku Parlamentu. Premijer FBiH Nikšić je 26. 3. ga uputio prema Parlamentu, a bitno je i zaključivanje međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske, a to mora ići paralelno s ovim procesom donošenjem Zakona, a premijer je to dostavio Vijeću ministara BiH. Slijedi nam izgradnja interkonekcije i gasovoda Kladanj-Tuzla, kao i izgradnja gasnih elektrana, koje bi stabilozovale energetski sistem FBiH – zaključio je Lakić.