U njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavljen je intervju s visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini, Kristijanom Šmitom (Christian Schmidt), koji je pokušao zaustaviti, prema navodima novinara Majkla Martensa (Michael Martens).

Šmit (Schmidt) je u intervjuu najviše govorio o razlozima svog odlaska, odnosno o navodima da je otišao pod pritiskom predstavnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

U ranijem intervjuu za Süddeutsche Zeitung, Šmit je govorio o “razgovorima iza kulisa”, što je adresirao u odgovoru na pitanje da li je napustio poziciju visokog predstavnika zbog “američkog pištolja na čelu”.

O odlasku s funkcije

– Svi razgovori protekli su mirno i bez ‘upotrebe oružja’. Sam sam bio spreman, u datim okolnostima, spriječiti da različiti stavovi prerastu u rizik za funkciju visokog predstavnika. Zato sam, nakon intenzivnih, ali i uspješnih razgovora, donio takvu odluku – rekao je Šmit za FAZ.

Na pitanje da li je bio potpuno otvoren u diskusijama o napuštanju BiH, Šmit je pojasnio:

– “Oni koji govore sve što im je na srcu ne poštuju osnovna pravila diplomatskog ophođenja. Nisam ovdje da objašnjavam lične osjećaje, nego da kažem o čemu se radi. Nakon pet godina na funkciji, što je drugi najduži mandat među visokim predstavnicima u Bosni, teška srca sam odlučio da odem. Ali isto tako znam da imamo određene probleme o kojima moramo govoriti. Ko misli da će problemi biti riješeni time što jedan čovjek ode, a drugi dođe, nije razumio probleme Bosne i Hercegovine – rekao je Šmit.

“Poruka za EU”

Jedno od pitanja bilo je vezano i za Angelu Merkel, bivšu kancelarku Njemačke i osobu s kojom je Šmit imao odličan odnos.

– Saglasan sam s porukom Merkel da se Evropa treba odvojiti od SAD-a, ali imam i poruku za Evropsku uniju (EU), posebno u kontekstu Bosne – rekao je Šmit.

U kontekstu plinovoda Južna interkonekcija (South Interconnection), Šmit je kazao:

– Bosna dobija plin isključivo iz Rusije preko Srbije. Godinama postoji ideja izgradnje plinovoda iz Hrvatske prema Bosni, koju je EU u početku snažno podržavala. Amerikanci (SAD) to guraju naprijed, što im se ne može zamjeriti. Sada EU kaže da to više ne može podržati jer se ne radi o obnovljivim izvorima energije. Tako Bosna ostaje ovisna samo o ruskom plinu. Nije dovoljno naknadno kritikovati druge. Gdje je naša evropska strategija – pitao se bivši njemački ministar.

O lobističkim ugovorima i RS

Šmit je komentarisao lobistički ugovor Vlade Republike Srpske s firmom Dickens & Madson, u kojem se eksplicitno navodi cilj lobiranja – nezavisnost RS-a i ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR).

– Primio sam to k znanju i shvatio kao veliko upozorenje da postoji koordinirana akcija koja ne želi dobro ni Bosni ni mojoj funkciji. Zahtjev za nezavisnošću Republike Srpske (Republika Srpska) očigledno je suprotan Dejtonskom mirovnom sporazumu iz 1995., ali i zvaničnom stavu SAD-a – rekao je Šmit.

Na pitanje o stavu SAD-a, u kontekstu govora američke predstavnice u Vijeću sigurnosti UN-a (United Nations Security Council) Tami Brus (Tammy Bruce), Šmit je ponovio:

– Američki stav, koji je sada ponovo potvrđen i u Vijeću sigurnosti UN-a (United Nations Security Council), jeste očuvanje Bosne i Hercegovine (Bosnia and Herzegovina) u skladu s Dejtonskim sporazumom (Dayton Agreement). To isključuje nezavisnost RS-a (Republika Srpska). Ali taj lobistički ugovor jasno opisuje određenu namjeru, za čije ostvarenje se izdvaja mnogo novca – gotovo koliko iznosi cijeli godišnji budžet OHR-a – dodao je Šmit.

O Miloradu Dodiku i Donaldu Trampu Džr.

Na pitanje o Miloradu Dodiku, Šmit nije želio detaljno odgovarati, osim što je komentarisao posjetu Donalda Trampa mlađeg (Donald Trump Jr.) Banjoj Luci, u organizaciji Dodikovog sina Igora:

– Ko misli da se problemi na Balkanu mogu riješiti povlačenjem novih granica, zanemaruje činjenicu da se time odmah stvaraju novi problemi. Takve ideje su opasne jer nude privid rješenja za nešto što se na taj način ne može riješiti – rekao je Šmit.

“Slučaj eskalacije”

– Ako se zemlja raspadne, ovlasti visokog predstavnika nisu dovoljne. Tada su presudni očuvanje mira i angažirano djelovanje međunarodne zajednice u skladu s pravilima za slučaj secesije. Tada više nije riječ o podršci državi i društvu, nego o opstanku države. Tada stupaju na snagu diplomatske i vojne nadležnosti. Međunarodna zajednica i susjedne države moraju mudro djelovati kako bi to spriječile. Ali visoki predstavnik i danas ima svoju ulogu. To što će se parlamentarni izbori u oktobru održati prema principima OSCE-a i što će se birači ubuduće identifikovati biometrijskim podacima rezultat je isključivo angažmana visokog predstavnika – rekao je.

Državna imovina

Na pitanje o državnoj imovini i plinovodu Južna interkonekcija, Šmit je odgovorio:

– To je vrlo kompleksna situacija i svi bismo više voljeli da parlament konačno postupi po zahtjevu Ustavnog suda i usvoji odgovarajuće zakonodavstvo. Ali to do sada nije uspjelo jer ne postoji politička volja. Neki tvrde da državna imovina Bosne i Hercegovine (BiH) uopće ne postoji, iako je Ustavni sud to neumorno potvrđivao – rekao je Šmit.

Na konstataciju novinara da je on sam žrtva “američke dinamike”, Šmit je odgovorio:

– Nisam žrtva. Ja sam slobodan čovjek – kratko je rekao.

Martens je sugerisao da su “Amerikanci na srebrenom pladnju donijeli Šmitovu glavu Dodiku”, na što je Šmit odgovorio:

– Ja to tako ne vidim. Moja je odluka ovo što sada radim. Glava mi je na ramenima i tu će i ostati – dodao je.

“Islamofobija u BiH”

Na kraju, Šmit je govorio i o rastu islamofobije u BiH:

– Izgovaraju se veoma teški govori mržnje. Koriste se sve uvrede protiv bosanskih muslimana, do te mjere da se riječ ‘Turčin’ neprihvatljivo koristi kao pogrdan izraz. Sve se to radi bez posljedica i bez povlačenja izjava. Više nema nikakvog zazora – i to me zaista zabrinjava – rekao je Kristijan Šmit.