Ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji Aleksandar Vranješ ocijenio je da su reakcije nakon smrti Ratka Mladića ponovo pokazale koliko su različiti pogledi na ratnu prošlost i njene simbole u Bosni i Hercegovini.
Gostujući na Tanjug TV-u, Vranješ je rekao da smatra kako različita tumačenja ratnih događaja predstavljaju jednu od najvećih prepreka približavanju političkih i društvenih stavova u zemlji.
„Ova situacija samo je još jednom pokazala, ili potvrdila, tezu da je BiH duboko podijeljena državna zajednica. Usudio bih se reći da je nepopravljivo duboko podijeljena i da postoje toliko različite perspektive poimanja rata, simbola i događaja da tu nema približavanja“, rekao je Vranješ.
Kao jedan od primjera naveo je različito određivanje karaktera rata u BiH.
„Mi se čak ne možemo dogovoriti ni o karakteru rata. Nema mogućnosti da se približimo ni milimetar na tom planu“, rekao je.
Prema njegovoj interpretaciji, dio srpske javnosti rat posmatra kroz narativ „građanskog rata“, dok ga bošnjačka javnost opisuje kao agresiju.
Vranješ smatra da razlike u stavovima nisu ostale samo među generacijama koje su neposredno živjele kroz rat, već da su se prenijele i na mlađe.
„Današnje generacije nisu bile rođene, a vidimo po društvenim mrežama kakve stavove iznose. Ta perspektiva poimanja rata već je prešla na narednu generaciju“, kazao je.
Dodao je da mlađi, prema njegovoj ocjeni, u pojedinim slučajevima svoje stavove izražavaju još radikalnije od ljudi koji su bili direktni učesnici rata, što je povezao s dostupnošću društvenih mreža i drugih komunikacijskih kanala.
Govoreći o odnosu stanovništva u Republici Srpskoj prema ratnoj prošlosti, Vranješ je kazao da smrt Mladića nije promijenila postojeći narativ.
Prema njegovim riječima, stav o ratu kao „odbrambeno-otadžbinskom“ prisutan je više od tri decenije i predstavlja dio političkog i identitetskog narativa dijela stanovništva u Rs.
Vranješ se osvrnuo i na odnos između pravosnažnih presuda i historijskog tumačenja događaja.
„Sudovi ne pišu historiju, nego historičari“, rekao je, navodeći kao primjer Dražu Mihailovića, koji je nakon presude iz 1946. godine decenijama kasnije rehabilitovan.
Govorio je i o Rasimu Deliću, bivšem komandantu Armije RBiH, koji je pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđen zbog propusta da spriječi ili kazni određene zločine koje su počinili pripadnici odreda „El Mudžahid“.
„Jeste li vidjeli neku organizaciju iz Sarajeva koja je tada rekla da se negiraju istine iz Haga? Mislite li da danas djeca u Sarajevu uče da je Rasim Delić ratni zločinac?“, rekao je Vranješ.
Na kraju je iznio tvrdnju da dio bošnjačke političke i društvene javnosti, prema njegovom mišljenju, pokušava vlastito viđenje ratne prošlosti predstaviti kao jedino prihvatljivo.
„Mi ćemo imati različite perspektive, različite narative, ali samo Bošnjaci žele svoj narativ nametnuti kao apsolutnu istinu ostalima“, rekao je Vranješ.
Ova posljednja tvrdnja predstavlja Vranješov politički stav i generalizaciju, a ne činjenicu koja se može pripisati svim Bošnjacima ili institucijama u Sarajevu.
