Imenovanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini do daljnjeg je na čekanju. Prema nezvaničnim informacijama „Avaza“, nova runda pregovora o nasljedniku Kristijana Šmita (Christian Schmidt) planirana je tek krajem godine.

Šmit je dužnost napustio 1. jula, a na njegovo mjesto kao vršilac dužnosti došao je američki diplomata Luis Krišok (Louis J. Crishock), dotadašnji prvi zamjenik visokog predstavnika. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) tada je najavio da bi novi visoki predstavnik trebao biti imenovan najkasnije do 14. jula. Taj rok je prošao bez dogovora.

Pravna sigurnost

Na sastanku PIC-a 14. jula ponovo nije postignut konsenzus. Istovremeno je potvrđeno da Krišok ostaje na čelu OHR-a do postizanja dogovora o novom visokom predstavniku. PIC je naglasio da on nastavlja provoditi mandat OHR-a, uz institucionalni kontinuitet i pravnu sigurnost odluka prethodnih visokih predstavnika.

Ključni spor vodi se između SAD-a i evropskih članica PIC-a. Sjedinjene Američke Države insistiraju na italijanskom diplomati Antoniju Zanardiju Landiju. Iz Ambasade SAD-a u Sarajevu ranije je poručeno da Vašington podržava Landija kao „visoko kvalificiranog kandidata“ te da ne razmatra drugog kandidata za tu funkciju.

Evropske članice, s druge strane, do sada nisu izašle s jednim formalno potvrđenim kandidatom. U ranijim pregovorima kao evropski kandidat spominjan je francuski diplomata Rene Troccaz, uz mogućnost traženja kompromisnog rješenja oko nekog drugog imena.

Međutim, diplomatski izvori „Avaza“ navode da se koplja unutar PIC-a ne lome samo oko imena budućeg visokog predstavnika. U pregovorima su otvorena i mnogo šira pitanja. Kakve bi ovlasti imao novi visoki predstavnik, odnosno da li bi zadržao bonske ovlasti, te koliko bi još OHR trebao ostati u BiH.

Ključna pitanja

Govori se o tome da bi novi visoki predstavnik mogao dobiti mandat od dvije, maksimalno četiri godine, nakon čega bi se otvorilo pitanje zatvaranja OHR-a. Upravo budućnost Ureda visokog predstavnika postaje jedno od ključnih pitanja pregovora između Vašingtona i evropskih članica PIC-a.

Amerikanci, prema posljednjim informacijama, ne odustaju od Landija ili drugog kandidata koji bi za Vašington bio prihvatljiv. Evropljani, barem zasad, nisu uspjeli okupiti dovoljno široku podršku oko jednog imena. Ukoliko dogovor izostane, Krišok bi, prema informacijama „Avaza“, ostao na funkciji vršioca dužnosti do trenutka kada bi se otvorilo pitanje zatvaranja OHR-a.

Osam ih se promijenilo

U Bosni i Hercegovini dužnost visokog predstavnika u protekle tri decenije obavljalo je osam evropskih diplomata. Karl Bilt (Carl Bildt) (1995–1997), Karlos Vestendorp (Carlos Westendorp) (1997–1999), Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch) (1999–2002), Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) (2002–2006), Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling) (2006–2007), Miroslav Lajčak (2007–2009), Valentin Incko (Inzko) (2009–2021), Kristijan Šmit (Christian Schmidt) (2021–2026).

Program 5+2

Program 5+2 za zatvaranje OHR-a obuhvata pet ciljeva i dva uslova, među kojima su rješavanje državne i vojne imovine, provedba Konačne odluke za Brčko, fiskalna održivost i vladavina prava.

Od konkretnih ciljeva, pitanje državne imovine i dalje je ključna neriješena obaveza, dok su ostali ciljevi u različitoj mjeri provedeni ili se smatraju ispunjenim. Za konačno zatvaranje OHR-a potrebna je i pozitivna procjena PIC-a da je BiH u potpunosti sposobna preuzeti odgovornost za provođenje Dejtonskog sporazuma.