Predsjednica Federacije BiH i potpredsjednica HDZ-a Lidija Bradara izjavila je da ova stranka nema unaprijed određenog partnera među bošnjačkim političkim opcijama, ali da očekuje jednu od dvije važne pozicije u Vijeću ministara BiH – ministra finansija ili vanjskih poslova.

Gostujući na Federalnoj televiziji, Bradara je kazala da će razgovori o formiranju vlasti biti intenzivirani nakon što bude poznat konačan sastav zakonodavnih tijela.

Političko partnerstvo

Istakla je da se u BiH ne može govoriti o klasičnim koalicijama, već o političkim partnerstvima zasnovanim na zajedničkim interesima.

– Smatram da Hrvatska demokratska zajednica sa svojim kapacitetom treba dobiti jednu od te dvije pozicije – kazala je Bradara, govoreći o Ministarstvu finansija i trezora BiH i Ministarstvu vanjskih poslova.

Na pitanje da li HDZ daje prednost SDP-u ili SDA, Bradara je odgovorila da nema unaprijed određenog favorita.

– Mi nemamo preferencije. Odlučili smo se da legitimni predstavnici bošnjačkog naroda biraju svoje partnere i mi ćemo birati svoje. Moram istaknuti da je ovaj mandat koji smo proveli sa SDP-om obilježen velikim razumijevanjem, relaksiranjem odnosa, bez preglasavanja – navela je.

Nije isključila ni mogućnost saradnje sa SDA, poručivši da će razgovarati s partnerima koji budu imali većinu unutar bošnjačkog naroda. Kada je riječ o SNSD-u, ocijenila je da tu stranku nije moguće zaobići, jer je riječ o pobjedniku među srpskim strankama.

Bradara je ponovila da HDZ smatra kako su izmjene Izbornog zakona važne za stabilnost BiH i njen evropski put, iako ih ne vidi kao formalni uslov za formiranje vlasti.

Govoreći o zahtjevima SNSD-a za reformu Ustavnog suda BiH, kazala je da se suštinski slaže s idejom da domaći političari, sudije i pravnici preuzmu veću odgovornost. Također je ocijenila da bi bilo korisno otvoriti razgovore o novom ustavu Federacije BiH, koji bi bio usvojen konsenzusom i dvotrećinskom većinom.

Kao jedno od najvažnijih pitanja nakon Izbornog zakona izdvojila je donošenje zakona o državnoj imovini. Bradara smatra da postojeća zabrana raspolaganja imovinom koči investicije i realizaciju projekata lokalnih zajednica.

Predložila je da se barem javne investicije, poput izgradnje škola, vrtića i cesta, izuzmu iz zabrane raspolaganja. Kada je riječ o Južnoj plinskoj interkonekciji, ne očekuje da će projekat biti preispitivan zbog promjena na američkoj političkoj sceni, ali je upozorila da državna imovina može predstavljati prepreku njegovoj realizaciji.

Komentarišući zastoj na evropskom putu BiH, Bradara je odgovornost pripisala strankama koje su, prema njenim riječima, pokušale promijeniti odnose u državnoj vlasti i izbaciti pojedine političke partnere.

Na pitanje misli li na Trojku, odnosno SDP, NiP i Našu stranku, odgovorila je da su za to odgovorne „pojedine stranke“ iz ove koalicije, ali nije precizirala na koje misli.

Sastanci s Munjićem

Bradara je potvrdila da se sastajala s bivšim vršiocem dužnosti direktora Federalne uprave policije Vahidinом Munjićem, ali je odbacila tvrdnje da je od njega tražila zapošljavanje konkretnih osoba.

Kazala je da su razgovarali o nacionalnoj zastupljenosti zaposlenih u Federalnoj upravi policije i Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova. Prema podacima koje je, kako tvrdi, dobila od tih institucija, u njima radi oko 2,5 posto Hrvata, zbog čega je željela saznati razloge takve zastupljenosti i mogućnosti njenog poboljšanja.