Bosna i Hercegovina se našla između dva zvanična dokumenta koji, iako dolaze iz različitih institucija, daju gotovo identičnu sliku zastoja, opstrukcija i gubitka smjera. Izvještaj Evropske komisije o napretku i polugodišnji izvještaj vršioca dužnosti visokog predstavnika Luisa Krišoka (Louis Crishock) Vijeću sigurnosti UN-a ukazuju na ozbiljnu krizu države koja se deklarativno zalaže za evropske integracije, ali u praksi ne provodi potrebne reforme.

Izgubljena godina

Evropska komisija konstatuje da se BiH sve više udaljava od evropskog puta. Napretka nema u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija ni ekonomiji, dok je u viznoj politici zabilježeno nazadovanje. Parlament je usvojio tek desetak zakona, reformska agenda nije provedena, a BiH je jedina zemlja zapadnog Balkana koja nije povukla sredstva iz Plana rasta. Šef Delegacije EU Luiđi Soreka (Luigi Soreca) ocijenio je da je riječ o izgubljenoj godini.

Posebno zabrinjavaju kritike na račun Tužilaštva BiH, Komisije za sukob interesa i političke zarobljenosti institucija. One potvrđuju da ključne institucije nemaju dovoljno kapaciteta i nezavisnosti za provođenje reformi.

S druge strane, izvještaj OHR-a upozorava na institucionalne blokade i secesionističke tendencije, prvenstveno iz Republike Srpske. Ističu se pokušaji slabljenja državnih institucija, uspostavljanja paralelnih struktura i stvaranja uslova za otcjepljenje. Posebno su problematizirani glorifikacija ratnih zločinaca i reakcije na smrt Ratka Mladića. Poruka je da Dejtonski sporazum nije opcionalan i da njegovo narušavanje ugrožava stabilnost cijele zemlje.

Podržavanje reformi

Ova dva izvještaja nisu u suprotnosti, nego se međusobno dopunjuju. Evropska komisija mjeri udaljenost BiH od Brisela, dok OHR upozorava na udaljavanje od funkcionalne države. Zajednički zaključak jeste da političke elite deklarativno podržavaju reforme, ali istovremeno održavaju blokade koje onemogućavaju napredak.

BiH se tako nalazi u začaranom krugu. Bez funkcionalnih institucija nema reformi, bez reformi nema evropskih sredstava ni kredibiliteta, a bez kredibiliteta jačaju političke snage koje zagovaraju dodatno slabljenje države. Pitanje više nije šta međunarodni izvještaji poručuju, nego hoće li domaći političari konačno preuzeti odgovornost i početi djelovati.

Delić: Ozbiljna dijagnoza stanja

– Imamo zastoj na evropskom putu BiH. Aktuelna vlast se hvalila napretkom, a za tri godine nije imenovala ni glavnog pregovarača. Međunarodni zvaničnici očigledno su izgubili strpljenje, a BiH reputaciju ozbiljnog partnera. SNSD otvoreno djeluje protiv evropskog puta, HDZ se deklarativno predstavlja kao njegov zagovornik, dok je Trojka pokazala nedostatak kapaciteta. Zanemarene su i NATO integracije. Kada na probleme upozoravaju različiti međunarodni izvori, teško je govoriti o pristrasnosti. Riječ je o ozbiljnoj dijagnozi stanja u BiH – kazao je za „Avaz“ Amel Delić, prodekan za nauku i međunarodne odnose i profesor na Fakultetu za upravu UNSA.

Latal: Živi bili, pa vidjeli

Politički analitičar Srećko Latal smatra da oba izvještaja realno oslikavaju stanje u BiH, obilježeno blokadama evropskog puta i nefunkcionalnošću vlasti na državnom nivou.

– Sve to nije ništa novo niti isključiva posljedica aktuelnog mandata, jer blokade traju već dva do tri mandata Vijeća ministara. Kakav će put BiH izabrati nakon uspostavljanja vlasti poslije izbora, tek ćemo vidjeti. Da budem precizniji, kada i ako se uspostavi vlast nakon ovih izbora. Živi bili, pa vidjeli – zaključuje Latal za „Avaz“.