Serija dojava o bombama, prijetnje atentatima na zvaničnike, ubistvima djece i terorističkim napadima, zabilježena je ovog mjeseca širom Federacije BiH. Većinu odgovornih za ove prijetnje policija identifikuje i uhvati, jer tu rade obučeni i sposobni ljudi. Ovo za „Dnevni avaz“ ističe Saša Petrović, načelnik Odsjeka za borbu protiv kompjuterskog kriminala Federalne uprave policije. Dodaje da je u zapadnoj Hercegovini 21. aprila identifikovana jedna osoba, čime se broj popeo na ukupno 30 osoba.
Motivi prijetnji
Trenutno policija uspješno odbija cyber-napade usmjerene ka kritičnoj infrastrukturi u Federaciji BiH. Iako nisam pravnik, smatram da često imaju obilježja cyber-terorizma i izrazivanja opšteg straha. Mislim da to zahtijeva i angažman političkog sektora, jer nerijetko napadi dolaze iz inostranstva, pa je nužno pozvati ambasadora te zemlje, jer ulazimo u domen cyber-ratovanja. Problem je što je teško reći koji su motivi, ali mi se čini da je oko 50 posto napada ima obilježja cyber-ratovanja, odnosno psihološke operacije stvaranja osjećaja opšte nesigurnosti, što svakako može biti i politički motivirano –ističe Petrović.
Trendovi ukazuju da su napadi dominantno usmjereni na Federaciju BiH, Hrvatsku i Crnu Goru, dok na području Republike Srpske nema mnogo zabilježenih slučajeva.
FUP uspijeva odbiti napade na ključnu infrastukturu Federacije BiH. AI-Geminy
Spremnost policije
– Internet je jedno veliko istraživačko polje na kojem oni traže naše greške, a mi tražimo njihove greške. To je vječita igra mačke i miša – navodi on.
Ističe da je međunarodna policijska saradnja na nivou, a opremljenost i obučenost policije na zavidnom nivou. Tako domaće snage razvijaju i vlastite digitalne alate na bazi umjetne inteligencije u saradnji s domaćim i stranim fakultetima.
Policija ne može koristiti komercijalne AI platforme jer bi kompanije koje ih proizvode mogle vidjeti podatke, što bi kompromitovalo istragu, objašnjava on. Ističe da to nije jeftino, ali da je policija u BiH izuzetno dobro obučena i organizovana.
„Rupa“ u sistemu
Veliki je problem što u BiH ne postoji agencija koja bi regulisala internetski saobraćaj i sadržaj. Stoga je nemoguće definisati negativan internetski sadržaj, što ostavlja prostor raznim neprijateljskim službama da koriste „korisne idiote“, botove i slične alate da kreiraju javno mnijenje.
To je nekima u domenu naučne fantastike, ali je to predmet na sigurnosnim studijama. A mi nemamo mogućnost ni reći šta je to negativno, a šta pozitivno za naše građane, pa ne možemo ni krenuti ka utvrđivanju motiva.
