Ovogodišnja pčelarska sezona bila je izuzetno zahtjevna. Nakon dobrog početka, visoke temperature i dugotrajna suša smanjile su prinose na pojedinim pašama, a pčelari upozoravaju da klimatske promjene sve više utječu i na cvjetanje biljaka i dostupnost nektara i polena. Pčelar Avdo Duranović za „Dnevni avaz“ kaže da je bagremova paša bila dobra, ali da je situacija kasnije postala znatno teža.

Nedovoljno nektara

– Prva polovina ljeta, odnosno bagrem, dobro je dao. Međutim, sada je suša svuda i pčele su prestale leći. Ako ne bude kiše i ako biljke ne dobiju dovoljno polena, teško je prognozirati kakva će biti naredna godina – kaže Duranović.

Problem predstavljaju i ekstremno visoke temperature, zbog kojih pojedine biljke, iako cvjetaju, ne luče dovoljno nektara.

– Vrijesak nije bio loš, ali kada su velike temperature, biljka možda i cvjeta, ali ne može lučiti nektar. Mi možemo pripremiti dobra društva i truditi se da ih održimo, ali sve ostalo zavisi od prirode – ističe Duranović.

Slabiji prinosi i veći troškovi proizvodnje mogli bi se dugoročno odraziti i na cijene meda. Prosječna cijena na tržištu BiH je 25 KM po kilogramu, dok kvalitetnije i specifične vrste mogu dosezati i 30 KM. Duranović, međutim, kaže da svoju cijenu za sada neće mijenjati.

– Kod mene je med već dvije godine 30 maraka kilogram i ne planiram ništa povećavati. To je cijena koju držim – kaže on.

Klimatske promjene

Pčelari sve ozbiljnije upozoravaju i na posljedice klimatskih promjena. Kraći periodi cvjetanja, manje padavina i visoke temperature mogli bi ugroziti pojedine biljne vrste, a samim tim i tradicionalne vrste meda.

– Zasigurno su se neke biljke promijenile i smanjile broj dana medenja. To se primijeti iz godine u godinu. Hoće li se pčele uspjeti prilagoditi, ne znam, ali nisam siguran da ćemo mi uspjeti zadržati sve vrste meda koje danas imamo – upozorava Duranović.

Zbog toga su pčelari sve više primorani seliti košnice, što dodatno povećava troškove i rizik.

– Trošak vam je siguran, a sve drugo je upitno. Možete voziti pčele više od 300 kilometara, platiti ljude, kamion i gorivo, a hoće li mediti ili neće, to niko ne može garantovati – kaže Duranović.

Falsifikovani med

Domaćim proizvođačima dodatni problem predstavlja i patvoreni, odnosno falsifikovani med. Potrošačima je često teško razlikovati pravi med od proizvoda koji mu samo izgledom i deklaracijom nalikuje. Duranović upozorava da ne treba vjerovati kućnim „testovima“ koji kruže među potrošačima.

– To je zabluda. Najbolje je kupiti med od nekoga kome vjerujete i za koga znate da ima pčele. Ako želite biti potpuno sigurni, potrebna je analiza – kaže Duranović.