Nakon pisma svim članicama Ujedinjenih nacija i visokim zvaničnicima Evropske unije u kojima je govorio o sramotnoj organizaciji sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji i veličanju zločinca te pozvao na sankcije, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković obratio se pismom i državnom sekretaru Sjedinjenih Američkih Država Marcu Rubiju.

Konaković u pismu Rubiju upozorava na sve izraženije veličanje Ratka Mladića nakon njegove smrti, negiranje genocida u Srebrenici i porast retorike koja priziva nove zločine u Srbiji i entitetu Republika Srpska.

U pismu se podsjeća da je Mladić pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, te se posebno problematizira odluka vlasti Srbije da njegova sahrana bude održana uz državne i vojne počasti. Navodi se da se time osuđeni ratni zločinac pokušava predstaviti kao nacionalni heroj, dok pojedini političari otvoreno učestvuju u njegovom veličanju.

Posebno se upozorava na skupove i povorke održane u Srbiji i RS, tokom kojih su, prema navodima iz pisma, Mladićevi zločini predstavljani kao ‘nedovršeni posao’, uz poruke kojima se priziva ponovno nasilje nad Bošnjacima, Hrvatima i drugim nesrpskim stanovništvom.

Prijetnja miru i sigurnosti

‘Takva retorika ne može se odbaciti kao historijski revizionizam ili politička provokacija. Kada se javno toleriraju ili slave pozivi na ubijanje ili protjerivanje neke etničke grupe, oni predstavljaju direktnu prijetnju miru i sigurnosti. Civilizirani svijet ne može šutjeti dok se osuđeni počinioci genocida veličaju, njihovi zločini negiraju, a njihovo naslijeđe pretvara u simbol nacionalnog ponosa. Do danas je odgovor Bošnjaka i institucija Bosne i Hercegovine na ova dešavanja ostao dostojanstven i čvrsto utemeljen u ustavnim, pravnim i institucionalnim mehanizmima. Ipak, stanovništvo je duboko uznemireno. Javno veličanje osuđenih ratnih zločinaca, negiranje genocida i pozivi na ponovno ubijanje i protjerivanje izazivaju strah i nesigurnost među građanima, navodi Konaković.

Upozorava se da bi izostanak pravovremene reakcije međunarodne zajednice mogao dodatno narušiti povjerenje u međunarodni poredak i ugroziti stabilnost Bosne i Hercegovine i jugoistočne Evrope.

U pismu se podsjeća i na presudu Međunarodnog suda pravde kojom je utvrđeno da Srbija nije ispunila obavezu da spriječi genocid u Srebrenici, kao i na Rezoluciju Generalne skupštine UN-a 78/282 iz maja 2024. godine. Posebno se citira dio rezolucije kojim se bez rezerve osuđuje veličanje osoba koje su međunarodni sudovi osudili za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici.

Veliki dio pisma posvećen je dugogodišnjem stavu američkog Kongresa prema Srebrenici. Podsjeća se na rezolucije Predstavničkog doma i Senata iz 2005. godine kojima je zločin u Srebrenici označen kao genocid, kao i na jednoglasno usvojenu rezoluciju Predstavničkog doma iz 2015. kojom je ponovo potvrđena ta kvalifikacija i osuđeno svako umanjivanje genocida.

Kao dokaz kontinuiteta američkog stava navode se i najnovije reakcije američkih političara. Podsjeća se na izjavu kongresmena Joea Wilsona, koji je najavljenu sahranu Mladića uz državne počasti uporedio sa situacijom u kojoj bi Njemačka odavala državne počasti Adolfu Hitleru.

‘U tom kontekstu treba razmotriti kako bi svijet reagirao kada bi posmrtni ostaci osuđenog nacističkog ratnog zločinca Adolfa Eichmanna – koji je osuđen na smrt i pogubljen u Izraelu – bili vraćeni u Njemačku i sahranjeni uz pune državne počasti. Takav čin s pravom bi bio smatran nedopustivim veličanjem počinioca genocida. Isti princip mora važiti i za Ratka Mladića: osuđenog za genocid i druge ratne zločine, kojem ne bi trebalo odavati počast koju država dodjeljuje onima koji su joj služili časno ili koji su joj donijeli ugled’, napominje Konaković.

U pismu se posebno izdvaja zajednička reakcija američkih zakonodavaca Jeanne Shaheen, Chucka Grassleyja i Keitha Selfa od 6. septembra. Oni su pozvali vlasti Srbije i Republike Srpske da ne daju zvanični legitimitet Mladićevoj sahrani niti je pretvaraju u događaj kojim će biti veličan. U pismu se prenosi i njihovo upozorenje zbog odluke Srbije o državnim i vojnim počastima te Dodikovog predstavljanja Mladića kao „borca za slobodu srpskog naroda“.

Spominje se i posjeta američkih zastupnika Grega Murphyja i Marca Veaseyja Srebrenici 7. septembra, predstavljena kao još jedna potvrda američke posvećenosti očuvanju istine o genocidu, sjećanju na žrtve i odgovornosti počinilaca.

‘Ovi postupci nisu izolirane izjave. Posmatrani zajedno, oni pokazuju dugogodišnji i dvostranački stav unutar Sjedinjenih Američkih Država: genocid u Srebrenici mora se pamtiti istinito, njegove žrtve moraju biti poštovane, negiranje genocida mora biti odbačeno, a oni koji su odgovorni za genocid i druge teške međunarodne zločine nikada ne smiju biti pretvoreni u osobe kojima država odaje počast. Bosna i Hercegovina stoga skreće pažnju Vladi Sjedinjenih Američkih Država na sve otvorenije veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Republici Srbiji i Republici Srpskoj, kao i na javnu retoriku kojom se negiraju utvrđene sudske činjenice, podstiče etnička mržnja ili priziva ponavljanje zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini’, dodaje se u pismu.

‘BiH računa na SAD’

U završnom dijelu pisma naglašava se historijska uloga SAD u okončanju rata u BiH i uspostavljanju mira te se poručuje da je ta američka posvećenost danas ponovo na iskušenju, ali ovaj put kroz pokušaje normalizacije ideologije koja je dovela do rata i genocida.

‘Pitanje koje je pred nama stoga je mnogo veće od sahrane jednog osuđenog ratnog zločinca. Pitanje je hoće li međunarodna zajednica dozvoliti da osuđeni počinilac genocida bude pretvoren u simbol državnog legitimiteta; hoće li žrtve Srebrenice biti zapamćene ili će njihove ubice biti rehabilitirane; i hoće li pouke iz devedesetih godina biti podržane ili namjerno izbrisane. Bosna i Hercegovina računa na Sjedinjene Američke Države, kao dugogodišnjeg saveznika i vodećeg zagovornika međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, da nedvosmisleno stanu na stranu odgovornosti, historijske istine i dostojanstva žrtava. Genocid se ne smije ponovo dogoditi; njegovi počinioci ne smiju biti veličani, a ideologiji koja je proizvela Srebrenicu nikada više ne smije biti dopušteno da se predstavlja kao legitiman politički projekt.

S poštovanjem pozivam Vladu Sjedinjenih Američkih Država i Kongres Sjedinjenih Američkih Država da odgovore ozbiljno i odlučno, u skladu s onim što ovaj trenutak zahtijeva, da najoštrije osude vlasti u Srbiji zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca i počinioca genocida koje podržava država, da razmotre uvođenje najstrožih mogućih sankcija Srbiji i svim pojedincima koji su učestvovali u tome, omogućili ili na drugi način podržali veličanje zločina i njihovih počinilaca’, naveo je Konaković u pismu.