Građani Bosne i Hercegovine mnogo su više zainteresovani za mir i saradnju nego pojedini politički lideri koji ih pokušavaju usmjeriti prema sukobima i podjelama, poručio je ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija na okruglom stolu posvećenom jačanju institucija i političkom napretku BiH.

Istakao je da je saradnja među ljudima različitih nacionalnih i političkih opredjeljenja prisutnija nego što sugeriše politički diskurs, ali da se nedovoljno pretvara u trajne institucionalne promjene.

– Građani su više zainteresovani za izgradnju mostova saradnje između različitih zajednica i naroda nego za podizanje zidova i segregaciju – naglasio je Lagumdžija.

Društvo povezanije od politike

Osvrćući se na istraživanje predstavljeno na skupu, naveo je da njegovi nalazi potvrđuju postojanje produktivne saradnje preko političkih i etnonacionalnih podjela.

Uprkos društvenoj fragmentaciji, pojedinci i organizacije iz različitih zajednica nastavljaju graditi odnose, ostvarivati zajedničke interese i postizati konkretne rezultate. To, smatra, pokazuje da je društvo povezanije nego što se može zaključiti na osnovu političkih neslaganja.

– To sam znao decenijama, ali sada za to imam i naučni dokaz – kazao je.

Upozorio je, međutim, da takva saradnja često ostaje neformalna, lokalna ili ograničena na pojedinačne projekte.

– Prečesto se ta saradnja ne pretvara u kontinuirano institucionalno djelovanje, trajne promjene politika ili šire reforme – istakao je.

Upravo jaz između konstruktivnih odnosa građana i političkog odlučivanja, opterećenog retorikom podjela, označio je kao jedan od ključnih izazova za BiH.

Mir zahtijeva odgovorne institucije

Govoreći o iskustvu BiH nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, Lagumdžija je naglasio da očuvanje mira zahtijeva više od odsustva sukoba. Upozorio je da se postkonfliktna društva često posmatraju kroz trajne podjele, dok se zanemaruju inicijative koje povezuju ljude.

– Naše iskustvo pokazuje da se mir ne gradi samo političkim dogovorima i institucionalnim procesima, nego i svakodnevnim djelovanjem građana, zajednica, civilnog društva i privatnog sektora – poručio je.

Istakao je da građani prepoznaju važnost stabilnosti i kada imaju različite stavove o političkim i ustavnim pitanjima. Zato su potrebne institucije koje odgovaraju na njihove potrebe i djeluju profesionalno, pravedno, odgovorno i uz jednak tretman svih.

– Mir nije sve, ali bez mira ništa drugo nije moguće – kazao je Lagumdžija.

Podsjetio je da su mir i sigurnost, razvoj i ljudska prava tri povezana stuba djelovanja UN-a. Mir omogućava razvoj, uključiv i održiv razvoj jača stabilnost, a zaštita ljudskih prava učvršćuje temelje pravednog društva.

Pravda i suočavanje s prošlošću

Lagumdžija je podsjetio da je BiH u januaru 2011. godine, tokom predsjedavanja Vijećem sigurnosti UN-a, inicirala otvorenu debatu o postkonfliktnoj izgradnji mira i institucija. Vijeće je tada prepoznalo izgradnju institucija kao ključnu komponentu mira, uz odgovornost samih država za taj proces.

Za BiH, naglasio je, to podrazumijeva dijalog preko etničkih, vjerskih, političkih i generacijskih podjela, priznavanje patnje žrtava, poštovanje dostojanstva preživjelih, pravdu i suočavanje s prošlošću.

Ukazao je i na potrebu suprotstavljanja govoru mržnje i diskriminaciji te značaj uključivog obrazovanja. Naveo je da su ovi ciljevi usklađeni s Agendom održivog razvoja do 2030. i Okvirom saradnje UN-a za održivi razvoj u BiH 2026–2030, koji prepoznaje važnost odgovornih institucija i društvene kohezije.

Mladi i zajednička budućnost

Posebno je izdvojio ulogu mladih, navodeći Studentsku deklaraciju o miru, inicijativu koju predvode Univerzitet u Sarajevu i EU Peace Alliance, kao primjer opredijeljenosti za dijalog, ljudsko dostojanstvo i saradnju.

Poručio je da institucije moraju omogućiti stvarno učešće građana u odlučivanju, jer odgovornost vlasti gradi povjerenje, a učešće javnosti pomaže institucijama da razumiju potrebe stanovništva.

Naglasio je da BiH ostaje opredijeljena za mir, vladavinu prava, održivi razvoj i evropski put te spremna podijeliti iskustva postkonfliktnog oporavka i pomirenja.

– Naši višestruki identiteti su naša prednost, a ne naš teret – istakao je.

Zaključio je da trajni mir mora biti izgrađen zajedno s građanima. Politički dogovori mogu zaustaviti nasilje i uspostaviti institucionalni okvir, ali građani solidarnošću, odgovornošću i posvećenošću pravdi daju miru trajno značenje.