„Izborni trendovi i tehnologije poštenih izbora“, bila je tema je sesije Kruga 99, na kojoj je danas o značaju izbornih tehnologija, ali i odgovornosti građana u izbornom procesu, govorio profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Adnan Mašić. On smatra da tehnologija može osigurati poštenije izbore, ali da građani moraju razumjeti izborni proces.

Mašić je govorio o složenosti izbornog sistema u Bosni i Hercegovini, potrebi boljeg razumijevanja izbornog procesa, ali i značaju novih tehnologija za integritet izbora.

– Prvi put imamo tehnologiju koja u najvećoj mogućoj mjeri može garantirati poštenije izbore, ali tehnologija sama po sebi ne može osigurati demokratsku volju građana. Zato je važno da razumijemo izborni proces i da svojim glasom jasno iskažemo demokratsku volju – kazao je Mašić.

Istakao je da građani trebaju biti bolje upoznati s izbornim jedinicama, izbornim pragom, načinom dodjele mandata i drugim elementima izbornog sistema, kao i da je potrebno razvijati kulturu praćenja izbora i izbornih trendova.

Također je i predsjednik Kruga ’99 Adil Kulenović ukazao na dugogodišnje probleme izbornog integriteta i narušeno povjerenje građana u izborni proces.

Posebno je govorio o uvođenju novih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i optičke skenere glasačkih listića.

– Tehnologija nam može dati tehnički korektnije izbore, ali ne može promijeniti političku kulturu, spriječiti klijentelizam, kupovinu glasova ili političke pritiske. Pošteni i slobodni izbori zahtijevaju i aktivno učešće građana – poručio je Kulenović.

Na sesiji je ocijenjeno da nove tehnologije mogu smanjiti prostor za fiktivne glasove i manipulacije na biračkim mjestima, ali da njihov efekat zavisi od profesionalne primjene i ukupnog integriteta izbornog procesa.

Posebna pažnja posvećena je i izbornoj apatiji i niskoj izlaznosti, koje mogu povećati relativni uticaj dobro organizovanih stranačkih i interesnih grupa.

Zaključeno je da tehnološka modernizacija predstavlja važan korak ka većem integritetu izbora, ali da dugoročno povjerenje u demokratiju zavisi od političke kulture, odgovornosti institucija i učešća građana.