Ministrica za boračka pitanja Senada Dizdarević,  svoj životni i profesionalni put gradi na ličnom iskustvu rata, progona i preživljavanja genocida u Srebrenici. Rođena u Bratuncu, djetinjstvo joj je obilježeno raseljavanjem, višestrukim prekidom školovanja zbog ratnih okolnosti  i borbom za osnovne uslove života.

Tokom rata izgubila je dvije godine srednjoškolskog obrazovanja  Nakon dolaska na područje Tuzle nije imala mogućnost izbora obrazovnog puta, već je nastavila školovanje tamo gdje su postojali minimalni uslovi, završivši srednju školu u Banovićima.

Uprkos svemu, nastavila je obrazovanje i diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, čime je postavila temelje za svoju dalju profesionalnu karijeru.

Kako ističe, upravo iskustvo preživljavanja i sudbina njene porodice oblikovali su njenu odluku da bude aktivan i koristan član društva. Danas, kao ministrica, fokus stavlja na sistemska rješenja, zapošljavanje boračke populacije i očuvanje kulture sjećanja, uz posebno uključivanje mladih generacija u te procese.

BH Reporter: Vaš životni i profesionalni put doveli su Vas na čelo jednog od najosjetljivijih područja nadležnsti, kako biste opisali motivaciju i pristup radu na ovoj funkciji?

Dizdarević: Preživjela sam genocid u Srebrenici. Činjenica je da sam tu bila  8. i 9. jula, kada je krenulo granatiranje  šireg i užeg dijela Srebrenice, posebno Potočara, gdje sam stanovala u blizini fabrike akumulatora u privremenom smještaju…,Kad smo preživjeli taj pakao tih desetak dana i suočili se s viješću o pogibiji onih koji su otišli putem smrti, rekla sam sebi da ću, zbog činjenice da sam preživjela, dati sve od sebe da budem koristan član ovog društva. Upravo iz te zahvalnosti crpim motivaciju da radim i pomažem svima kojima je pomoć potrebna.

BH Reporter: Koji su bili Vaši glavni ciljevi na početku mandata i u kojoj mjeri su oni realizirani?

Dizdarević: Ja sam po struci master pravnih nauka i volim rješavati stvari planski i sistemski…Ministarstvo za boračka pitanja jeste upravna organizacija i smatram da trebamo uspostaviti sistemska rješenja…

Ne mislim da pamet počinje od mene, i da su se stvari lošije ili drugačije riješavale prije mene,…jer,  prvih deset godina nakon rata skupljali smo kosti poginulih, zatim smo pokušavali zaposliti ljude i stabilizirati ekonomiju, a danas popravljamo ono što tada nismo uspjeli..

Smatram da sistemski treba urediti svaku oblast, od evidencija, preko kulture sjećanja do odbrane naših branilaca od progona za takozvane ratne zločine.

BH Reporter: Koje su najvažnije reformske mjere provedene u oblasti boračko-invalidske zažtite tokom Vašeg mandata?

Dizdarević: Kada sam 2023. godine preuzela mandat, budžet je već bio formiran. Bile su  formirane stavke o budžetu kojima se finansiraju dopunska prava branilačke populacije, tako da sam tu godinu zajedno sa svojim uposlenicima pratila, odnosno, sudjelovala u tim Javnim pozivima i radnjama koje su za tu godinu bile namjenjene.

Naredne godine fokus sam stavila na zapošljavanje i samozapošljavanje branilačke populacije i porodica šehida i poginulih boraca. To predstavlja najveći iskorak.

Te godine (2023) budžet je bio 2 miliona KM, a danas u četvrtoj godini mandata izdvajamo oko 3 miliona KM za zapošljavanje i dodatni milion za djecu šehida i poginulih boraca

Radimo monitoring naših poslova, na način da pratimo gdje imamo veliki uspjeh, tamo gdje vidimo da nema odziva, novce usmjeravamo na ono što je ljudima potreba.  Najveće zadovoljstvo nam je kada dobijemo poruke ljudi kojima smo pomogli da promijene svoj život… to je naš uspjeh.

BH Reporter: Na koji način Ministarstvo doprinosi očuvanju kulture sjećanja, i obilježavanju značajnih datuma iz odbrambeno-oslobodilačkog rata?

Dizdarević: Aktivno učestvujemo u obilježavanju značajnih datuma, posebno onih koji su utvrđeni Zakonom. Poput Dana Armije, gdje je nosilac aktivnosti upravo Ministarstvo za boračka pitanja,  godišnjica Drugog korpusa i drugi važni datumi i događaji u okviru gradske ili lokalne samouprave.

Ono što sam uradila jeste aktivno uključivanje mladih… od izrade pozivnica i plakata, pisanja radova do vođenja programa…

…Ako ne prenesemo mladima ono što se desilo, onda sve što radimo nema smisla.

BH Reporter: Kako vidite budući razvoj boračko-invalidske zaštite, koji su ključni pravci djelovanja u narednom periodu?

Dizdarević: Fokus smo usmjerili u dva pravca. Prvi je pomoć onima koji su zdravstveno sposobni da sebi i porodici obezbijede egzistenciju, uz našu pomoć, kroz programe zapošljavanja.

Drugi pravac je jačanje sistema podrške za bolesne i one koji više nisu u stanju da sebi privređuju. U tom pravcu se pokreću pitanja poput reformi liječenja, zdravstvene zaštite, novčanih naknada i svih drugih pomoći koje im zakonski pripadaju.. Naša populacija stari i taj segment mora biti sve jači.

I s druge strane, da se usmjeravaju sredstva za zapošljavanje djece članova porodice svih kategorija.

BH Reporter: Da imate priliku, šta biste uradili drugačije?

Dizdarević: Da mogu vratiti vrijeme, mnogo više bih pažnje posvetila sistemskim rješenjima i određenim projektima.

U tridesetoj godini nakon rata,  Drugi korpus kao najveći koji je branio BiH,  nema svoje spomen-obilježje,..  to je nešto na čemu sada radimo, i uskoro ćemo imati predstavljanje idejnog rješenja.

Ako u svom mandatu unaprijedim stvari deset do dvadeset posto, smatrat ću ga uspješnim.

Ad hoc rješenja dugoročno ne donose rezultate, u Bosni i Hercegovini često se gase ‘mali požari’, umjeto da rješavamo problem u cjelini.

(BH Reporter – R.N)