Centralna izborna komisija BiH održala je konferenciju za medije nakon potvrđivanja rezultata izbora. Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba kazao je da su izbori bili fer i demokratski i da su gradili sistem i za buduće izbore u BiH.

– Sve naše aktivnosti bile su fokusirane na Glavni centar za brojanje u Sarajevu. CIK je prije utvrđivanja rezultata donio šest naredbi o ponovnom brojanju, a nakon utvrđivanja izbornih rezultata još tri naredbe. Sve žalbe na odluke CIK-a nakon utvrđivanja izbornih rezutata Sud BiH je odbio. CIK će narednih dana raditi na izradi uvjerenja o dodjeli mandata. Svi koji žele odbiti mandat od danas mogu podnijeti zahtjev, svi koji žele mandat staviti u mirovanje moraju dostaviti izjavu i zahtjev uz dokaz da obavljaju dužnost iz prethodnog mandata. Ti zahtjevi se dostavaljaju lično. CIK donosi odluku o mirovanju mandata i dodjeli mandata sljedećem kandidatu s liste. Mirovanje mandata stupa na snagu petog dana od dana podnošenja zahtjeva. Kandidat koji ga mijenja uživat će prava i dužnosti za položaj u periodu do kada mandat u mirovanju traje. CIK apeluje da se poštuju rokovi propisani zakonom – rekao je Kalaba.

Mirovanje mandata

Dodao je da mirovanje mandata ne može trajati kraće od šest mjeseci, a da sada slijede posredni izbori delegata u Dom naroda FBiH, Dom naroda BiH i Vijeću naroda RS.

Član CIK-a Željko Bakalar je pojasnio da sve radnje koje se odnose na izvlačenje javnog novca u političke svrhe nisu propisane Izbornim zakonom.

– U situacijama kada su prigovori došli do CIK-a, kretali smo se u okviru tih normi. Najviši broj tendera novca i svih radnji se na drugi način zloupotrebljavaju, to je pitanje za pravosudne organe. Kada je riječ o govoru mržnje, imamo jasnu definiciju šta je govor mržnje. Kada naše službe isputuju prigovore na govore mržnje, mi od slučaja do slučaja donosimo odluke. Ima tu puno posla za tužiteljstva. Mi nešto radimo pa nas samo i pitaju, pitajte druge organe – naveo je.

Članica CIK-a Irena Hadžiabdić kazala je da su dobili 165 prijava za zloupotrebu sredstava, a da su izrekli osam sankcija u iznosu od 1.350.000 KM, a da ih u svemu limitiraju odredbe Izbornog zakona.

– Većina sankcija se odnosi na nosioce izvršnih funkcija i nosioce mandata ako su kandidati, ako nisu kandidati ruke su vam vezane. Naši politički subjekti su radili u vrijeme preuranjene kampanje, a ne tokom izborne, pa ih nismo mogli sankcionisati. Puno se toga podvelo pod redovne budžetske subvencije – navela je.

Govoreći o razlikama između ponovnog brojanja glasova i prvobitnog, Bakalar je kazao da su išli na ponovna brojanja gdje je to moglo ostvariti utjecaj na dodjelu mandata.

Stvarna izlaznost

– U dva kantona su se promijenili rezultati, to je USK i Livanjski kanton. Mala odstupanja u rezultatima su iz razloga kako birački odbor tumači volju birača u odnosu na način označavanja onog polja, u edukaciji smo išli da se to polje potpuno popuni, tu smo uočili manje razlike. Ovaj proces revizije je vrlo važan, papirnati trag koji ostaje nakon skeniranja daje mogućnost administraciji da u potvrđivanju rezultata može uraditi reviziju ukupnog rezultata. Skeneri su se pokazali na način koji je bio fantastičan, opravdalo je uvođenje novih tehnologija, smanjio se pritisak na CIK. Dobili smo stvarnu izlaznost kroz biometriju. U procesu revizije smo utvrdili da imamo opcije da utvrdimo stvarnu volju birača. Ovo je vrlo dobar sistem koji samo treba dodatno nadograđivati – naveo je.

Hadžiabdić kaže da su tehnologije vratile integritet izbornog procesa, uprkos određenim problemima.

– Neke transmisije rezultata nisu uspjele, neke uređaje smo morali mijenjati, sve je to za prvi put očekivano. Pred nama je posao da sve što je bilo problem, više ne bude problem. Izbori nisu kompromitirani jer broj zahtjeva za ponovno brojanje bio je 25, a nekada je prelazio 150 – zaključila je.