Bosna i Hercegovina ulazi u izuzetno težak period za stočarstvo. Višemjesečna suša ostavila je ozbiljne posljedice na proizvodnju kukuruza, silažnog kukuruza i sijena, a pravi razmjeri problema mogli bi se pokazati tek kada poljoprivrednici počnu pripremati hranu za zimu.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo u razgovoru za “Avaz” upozorava da bi smanjivanje stočnog fonda moglo biti mnogo masovnije nego što se sada očekuje.

– Dešavat će se to, ja vjerujem, u dosta masovnijem obliku. Samo dok se spremi stočna hrana za zimu i dok se vidi čime se raspolaže, bit će jasno koliko je situacija ozbiljna – upozorava Bićo.

Suša napravila haos

Prema njegovim riječima, klimatske promjene i ekstremna suša već su napravile ogroman problem.

– Evidentno je da je podbačaj drastičan u proizvodnji. Suša je uradila svoj dio posla, preko 50 posto su manji prinosi i kvalitet – kaže Bićo.

Posebno je pogođen kukuruz, koji predstavlja jednu od ključnih komponenti ishrane stoke. I ranije je upozoravao da će zbog slabog roda kukuruza i silažnog kukuruza biti velikih problema s hranom za stoku tokom zime.

Problem je i sijeno. Prvi otkos bio je slab, dok drugog, prema Bićovim riječima, gotovo i nema.

To znači da farmeri sada moraju računati koliko hrane imaju na raspolaganju i koliko će je morati kupiti.

Uvoz sve skuplji

A upravo tu dolazi novi problem.

– Nema stočne hrane, neće je biti, a što bude dolazilo iz uvoza bit će jako skupo – upozorava Bićo.

Problem je što suša nije pogodila samo BiH. Veliki gubici bilježe se i u zemljama iz kojih se tradicionalno nabavlja dio žitarica i stočne hrane.

Ako domaća proizvodnja podbaci, a istovremeno nema dovoljno viškova u regionu i Evropi, cijene uvozne hrane mogu dodatno rasti.

Bićo zato upozorava da bi farmeri mogli doći pred izbor koji zapravo i nije izbor – ili kupovati preskupu hranu ili smanjivati broj grla.

Farmeri već gube računicu

Istovremeno, problem nije samo u hrani.

Otkupne cijene mlijeka i mesa, prema upozorenjima proizvođača, ne prate rast troškova proizvodnje.

– Jako su niske otkupne cijene ovoga što se proizvede, tako da to više neće biti rentabilno. Mlijeko je jeftino u otkupu, meso se obara cijenom, što nije normalno – kaže Bićo.

Takva situacija može ubrzati gašenje farmi.

Ako proizvođač plaća skuplju hranu, gorivo i energiju, a istovremeno svoj proizvod prodaje po cijeni koja mu ne omogućava normalnu zaradu, pitanje je koliko dugo može opstati.

Najveći udar tek dolazi?

Bićo upozorava da bi posljedice smanjivanja stočnog fonda građani mogli osjetiti tek nakon što se domaća proizvodnja dodatno smanji.

– Ako se pokolje ovo što se ima, onda nas u decembru očekuju astronomske cijene i meso će postati luksuz – upozorava Bićo, dodajući da bi cijene mogle višestruko porasti.

Ovakve procjene treba posmatrati kao upozorenje proizvođača, a ne kao sigurnu prognozu cijena. Međutim, lanac je jasan: manje hrane za stoku – manje stoke – manja domaća proizvodnja – veća zavisnost od uvoza.

– Uvozni lobi diktira tržište –

Bićo smatra da problem nije nastao samo zbog ovogodišnje suše.

– Ovdje je uvozni lobi ovladao sa svim onim što je njima interes. Idu na to da se uništi domaća proizvodnja i onda će oni diktirati sve. Oni već sad diktiraju kompletno tržište Bosne i Hercegovine – tvrdi Bićo.

Slična upozorenja o smanjenju stočnog fonda zbog nedostatka hrane iznosio je i ranije, naglašavajući da će farmeri biti primorani smanjivati broj grla ako ne bude pomoći i dovoljno hrane.

Najveća opasnost sada nije samo prazna njiva. Ako nestane hrane za životinje i farmeri počnu masovno smanjivati stoku, BiH bi mogla izgubiti dio domaće proizvodnje koju će kasnije biti izuzetno teško obnoviti.