Nakon Općih izbora 2026. godine političke stranke u Federaciji BiH neće imati luksuz da četiri godine pregovaraju o vlasti dok građani čekaju da izborni rezultat bude pretvoren u novu Vladu. Schmidtove izmjene Ustava FBiH upravo su trebale zatvoriti mogućnost da politička blokada preraste u višegodišnje održavanje stare Vlade u tehničkom mandatu.

Izbor rukovodstva

Prije nego što počne teći rok za formiranje nove Vlade FBiH, mora biti izabrano rukovodstvo Federacije, odnosno predsjednik i dva potpredsjednika.

Kandidate za predsjednika i dva potpredsjednika predlažu delegati u klubovima konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH. U prvom krugu kandidata može predložiti grupa od 11 delegata iz svakog kluba. Ako u roku od 30 dana nema potrebnog broja delegata za prijedlog, kandidata može predložiti grupa od sedam delegata, a nakon 50 dana grupa od četiri delegata.

Izbor predsjednika i dva potpredsjednika zahtijeva prihvatanje liste od tri kandidata, po jednog iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba, najprije u Predstavničkom domu, a potom u Domu naroda Parlamenta FBiH. Tri izabrana kandidata potom između sebe odlučuju ko će biti predsjednik Federacije. Ako dogovor ne postignu, o tome odlučuje Predstavnički dom.

Dio pregovora

Nakon izbora predsjednika i dva potpredsjednika Federacije počinje teći ključni rok za Vladu.

Prema Schmidtovim izmjenama, predsjednik Federacije, nakon konsultacija s predsjedavajućim i potpredsjedavajućim oba doma Parlamenta, predsjednicima klubova i potpredsjednicima Federacije, određuje mandatara za sastav Vlade koji može dobiti podršku u Predstavničkom domu. Mandatar ima 15 dana da predsjedniku predstavi sastav Vlade koja bi mogla dobiti većinu u Predstavničkom domu.

Vladu potom imenuje predsjednik Federacije uz saglasnost oba potpredsjednika, u roku od 30 dana od dana njihovog izbora. Nakon imenovanja, Vladu mora potvrditi Predstavnički dom Parlamenta FBiH većinom glasova.

Ako predsjednik u tom roku ne uspije imenovati Vladu uz saglasnost oba potpredsjednika, dobija dodatnih 30 dana da ponovi postupak.

Potvrda oba doma

Ako ni tada nema saglasnosti oba potpredsjednika, predsjednik može predložiti Vladu uz saglasnost samo jednog potpredsjednika. Takva Vlada ide na potvrdu u oba doma Parlamenta. U Domu naroda, osim većine glasova, postoji i dodatni ustavni uslov. Glasovi protiv ne smiju uključivati tri petine ili više delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda.

Ako ni takva Vlada ne bude potvrđena, postupak se ponovo vraća na mehanizam iz prvog koraka, odnosno pokušaj imenovanja Vlade uz saglasnost oba potpredsjednika.

Ako ni nakon iscrpljivanja predviđenih postupaka nova Vlada ne bude imenovana i potvrđena, posljedica više nije višegodišnji ostanak stare Vlade na vlasti, kao što je to bio slučaj 2018. godine kada je Marinko Čavara blokirao ovaj proces.

Parlament Federacije BiH i kantonalne skupštine tada se smatraju raspuštenim, a raspisuju se prijevremeni izbori za Predstavnički dom Parlamenta FBiH i kantonalne skupštine.