Dok su građani čekali reforme, evropske zakone i deblokadu institucija, Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine veći dio aktuelnog mandata proveo je u političkim obračunima, rušenju kvoruma, prekidima sjednica i godišnjim odmorima.

Posljednja sjednica prije ovogodišnje ljetne pauze samo je još jednom potvrdila obrazac koji traje skoro četiri godine – čim dnevni red postane politički neugodan, rad Doma prestaje.

Sjednica je prekinuta nakon što se delegati SNSD-a nisu vratili u salu poslije pauze koju je zatražio zamjenik predsjedavajućeg Nikola Špirić. Bez trojice delegata iz Kluba Srba nije bilo potrebnog kvoruma, pa je predsjedavajući Dragan Čović konstatovao da nema uslova za nastavak rada i delegatima poželio ugodan godišnji odmor.

Zarobljeni Dom

Aktuelni saziv Doma naroda konstituisan je početkom 2023. godine. Od tada su održane 54 sjednice, 21 redovna i 33 hitne. Sama činjenica da je održano više hitnih nego redovnih sjednica dovoljno govori o načinu funkcionisanja ovog doma.

Umjesto planskog zakonodavnog rada, parlamentarna većina skoro cijeli mandat pokušava gasiti političke požare, zakazujući hitne sjednice kako bi nadoknadila ono što nije moglo biti završeno na redovnim. Ni to često nije bilo dovoljno.

Jadni rezultati

Uprkos 54 održane sjednice, Dom naroda je u aktuelnom mandatu usvojio svega 22 zakona, među kojima dominira usvajanje budžeta, i drugi manje prioritetni zakoni. Jedini prioritetni zakoni, usvojeni u ovom mandatu, jesu Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, te izmjene Zakona o Sudu BiH. Jedino oni su dio ključnih reformi na evropskom putu BiH. Ranije su usvojene i izmjene Zakona o javnim nabavkama te Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima BiH, poznate kao “zakon protiv bahate vožnje”.

Dom naroda uglavnom nije mogao ni započeti rad zbog nedostatka kvoruma, dok su brojne sjednice prekidane nakon napuštanja sale od pojedinih delegata. Najčešće su delegati SNSD-a koristili mehanizam kvoruma kao politički instrument blokade, ali nije nedostajalo ni slučajeva u kojima su i druge stranke posezale za sličnim metodama.

U praksi je to značilo da je dovoljno da tri delegata napuste sjednicu kako bi cijela zakonodavna vlast na državnom nivou bila zaustavljena.

Kolateralna šteta

Posljedice takvog rada daleko nadilaze parlamentarne procedure. U Domu naroda mjesecima su čekali zakoni koji predstavljaju dio evropske agende BiH. Među njima su bili propisi iz oblasti pravosuđa, energetike, tržišta električne energije, kao i zakoni neophodni za ispunjavanje obaveza prema Evropskoj uniji.

Zbog političkih blokada BiH nije uspjela ispuniti rokove koje je sama prihvatila u procesu evropskih integracija. A dok su sjednice prekidane i otkazivane, delegati nisu ostajali bez svojih primanja.

Članovi Doma naroda tokom cijelog mandata uredno su primali plate, paušale, naknade za odvojeni život, smještaj i druge beneficije koje pripadaju državnim funkcionerima. Građani su tako finansirali instituciju koja je često bila prepreka na evropskom putu.

Naravno, odgovornost nije jednaka za sve delegate. Pojedini su redovno dolazili na sjednice i pokušavali raditi, dok su drugi odsustvo ili napuštanje sjednica pretvorili u političku taktiku. Međutim, za građane konačan rezultat ostaje isti – zakoni nisu usvojeni, reforme nisu provedene, a država je izgubila dragocjeno vrijeme.

Neophodna je reforma ovog tijela

Dovoljno je da tri delegata iz jednog kluba odluče napustiti salu i rad institucije potpuno staje. Ovaj model, zamišljen kao mehanizam zaštite konstitutivnih naroda, u praksi je prerastao u instrument političke blokade kojim se zaustavlja gotovo svaki ozbiljniji proces, kada god to odgovara pojedinim strankama. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li je ovakav način odlučivanja uopće održiv ako BiH želi funkcionisati kao država sposobna donositi odluke i ispunjavati međunarodne obaveze.

(Dnevni avaz)