Premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio je kao “bijednu” retoriku prema kojoj bi pravo glasa u Hrvatskoj trebali imati samo oni koji u toj zemlji plaćaju porez, odgovarajući na kritike u vezi s mogućim povećanjem broja zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru.
Govoreći o Hrvatima koji žive izvan Hrvatske, a posebno o onima porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Plenković je naglasio njihov značaj i doprinos hrvatskoj ekonomiji kroz doznake i život u Hrvatskoj.
– Ta bijedna retorika da trebaju glasati oni koji plaćaju poreze… a što Hrvati izvan Hrvatske ne pridonose hrvatskoj ekonomiji? Ne šalju možda doznake u Hrvatsku? Zar Hrvati iz BiH, naša braća, nisu bitni, ima ih više od milion koji žive u Hrvatskoj, a porijeklom su iz BiH – rekao je Plenković novinarima u Sisku.
Odbacivanje tvrdnji
Poručio je i da Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) može ostvariti pobjedu na narednim izborima i bez povećanja broja zastupnika dijaspore, odbacujući tvrdnje opozicije da vladajući žele osigurati dodatne mandate izvan Hrvatske radi političke koristi.
– Pobijedili bismo i bez povećanja broja zastupnika Hrvata izvan Hrvatske, kao i posljednja tri puta. Pobijedit ćemo i opet, to uopće nije tema – kazao je.
Plenković je istakao da vladajuća koalicija neće ni pokušavati mijenjati Ustav jer za takav potez nema potrebnu dvotrećinsku većinu.
– Nećemo ni pokušavati jer nemamo s kim pokušavati – rekao je predsjednik HDZ-a.
Odlučivanje onih koji žive u Hrvatskoj
Prijedlog o povećanju broja zastupnika dijaspore ranije je kritikovao i Ured predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, iz kojeg su poručili da “o životu, zakonima i vlasti u Hrvatskoj trebaju odlučivati građani koji žive u Hrvatskoj”.
Premijer smatra da je sadašnje ograničenje broja zastupnika dijaspore rezultat političkog dogovora iz 2010. godine, kada je Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) podršku ustavnim promjenama vezanim za pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji uslovila smanjenjem broja mandata dijaspore.
Prema važećem modelu, birači u 11. izbornoj jedinici biraju tri zastupnika, dok je raniji sistem omogućavao da broj mandata zavisi od izlaznosti te da dostigne i 12 zastupničkih mjesta.

