Nova poskupljenja cigareta od nove godine ponovo otvaraju
pitanje koliko visoke cijene duhanskih proizvoda utječu na kupovnu moć građana, ali i na širenje crnog tržišta i sive ekonomije. Dok država kroz akcize nastoji osigurati prihode i smanjiti potrošnju duhana, dio pušača, suočen s rastom troškova života, okreće se jeftinijim, često ilegalnim izvorima snabdijevanja.

Staro pravilo

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da previsoko poresko opterećenje može proizvesti suprotan efekt od očekivanog, jer dio potrošača umjesto legalno proizvedenih cigareta bira rezani duhan ili proizvode s crnog tržišta.

–  Hoćete da uzmete više, dobit ćete manje. To je staro pravilo – kaže Pavlović za “Avaz“, objašnjavajući da u cijeni kutije cigareta najveći dio odlazi na poreze i akcize, dok proizvođaču pripada znatno manji udio.

Prema njegovim riječima, problem je i u tome što se poreska politika ne može posmatrati odvojeno od životnog standarda građana. Primanja stanovništva u Bosni i Hercegovini ne mogu se porediti s primanjima u bogatijim evropskim zemljama, pa ista cijena nema jednak utjecaj na kućne budžete.

Pavlović upozorava i na posljedice po domaću proizvodnju. Smatra da je visoko opterećenje rezanog duhana dodatno otežalo poslovanje domaćim proizvođačima, dok je gašenjem nekadašnjih fabrika duhana nestao značajan dio domaćih prerađivačkih kapaciteta.

Kada legalna kutija cigareta postane preskupa, dio građana pokušava pronaći jeftiniju alternativu, a takva potražnja stvara prostor za nelegalnu prodaju i šverc. Time država može gubiti dio prihoda koje bi inače prikupila kroz poreze i akcize.

Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da se rasprava o poskupljenju cigareta ne smije svesti samo na prihode budžeta i troškove pušača.

– Mislim da je mnogo veći problem, čak bih rekao tragedija, to što su u prethodnom periodu znatno više poskupjele osnovne životne namirnice od kojih se živi nego cigarete od kojih se obolijeva i umire – ističe Gavran za “Avaz“.

Poticanje šverca

On upozorava da povećanje akciza i cijena duhanskih proizvoda na legalnom tržištu može potaknuti šverc, ali naglašava da bi država prije svega trebala raditi na smanjenju pušenja, umjesto da osobe zavisne od nikotina posmatra kao izvor budžetskih prihoda.

Za građane koji su navikli na cigarete, međutim, sve se često svodi na jednostavnu računicu – kako nastaviti pušiti uz sve veće troškove života.

M. J. već izvjesno vrijeme kupuje motane cigarete od prodavača na crnom tržištu. Kaže da njen kućni budžet više ne može podnijeti cijene legalnih proizvoda.

–  Pušit ću dok ne crknem, što kaže ona žena koja je postala viralna – govori naša sagovornica.

 Minimalna akciza

Od 1. januara minimalna akciza na cigarete iznosit će 197,50 KM za 1.000 komada, odnosno 3,95 KM po pakovanju od 20 cigareta, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH). U odnosu na ovogodišnjih 3,77 KM, minimalna akciza po pakovanju bit će veća za 18 feninga.