Eskalacija rata na Bliskom istoku izazvala je ozbiljne potrese u globalnoj ekonomiji, prvenstveno kroz rast cijena nafte, koje su premašile 100 dolara po barelu i dostigle najviši nivo u posljednje četiri godine. Cijena plina u kratkom periodu porasla je za 50 posto. Rast maloprodajnih cijena goriva i manji broj turističkih posjeta, posljedice su zabilježene u BiH, ali se očekuje da skuplji energenti iniciraju lančana poskupljenja hrane.
Nestašice nafte
– Sve zavisi kad će prestati bombardovanje i s jedne, i s druge strane, ali vjerujem da će Hormuški moreuz brzo biti otvoren. Dominantnu ulogu imaju SAD i Izrael, dok Iranu ne preostaje puno izbora već samo da odgovara u skladu s brojem raketa. Nestašice nafte, uz poskupljenja, bile bi dvostruki problem, ali imam dojam da živimo u svijetu kratkoročnih događanja i estradnih utjecaja, pa ništa neće biti dugoročno – kazao je za „Avaz“ predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, nekadašnji profesor i dekan Ekonomskog fakulteta UNSA, Muris Čičić.
Ipak, sve procjene u nepredvidivom svijetu u kojem živimo postaju nemoguće. Da bi kriza, ipak, mogla potrajati nagovještava odluka Rezervne banke Australije da, zbog energetskog šoka, poveća kamate.
– To znači da se, ipak, moglo doći do pretjerivanja tržišta, pa su oni, da ne bi bilo inflacije, povećali kamatne stope. Svi se boje inflacije koja nas je ‘opekla’, jer i Evropa i svijet su bili tek malo odahnuli od trenda kakav smo imali zadnjih godina – pojašnjava Čičić.
Vladajući krugovi
S određenim zalihama u robnim rezervama i kupljenom naftom, cijeni da je BiH ovu krizu dočekala donekle spremnija, za razliku od ranijih kada u magacinima nije imala ništa. Ipak, smatra da kriza neće trajati dugo i da nema razloga za paniku.
– Uz smanjenje akciza na gorivo i ograničavanje cijena, sve je privremeno, ali može pomoći, pogotovo ugroženim kategorijama stanovništva. To su mjere regulacije cijena, koje niko ne voli, ali u ovakvim situacijama se koriste u većini država. Zadovoljava potrebe vladajućih krugova, a i potrošači vole da to čuju – kaže akademik Muris Čičić.
Imamo šta raditi
Najbolji odgovor na ovu, ali i sve prethodne i buduće krize, bile bi reforme i uređenje države u svim segmentima, kaže naš sagovornik, podsjetivši da u BiH „imamo šta raditi“, bez obzira na događanja u svijetu.
– Međutim, pod pritiskom smo određenih krugova koji ne žele da se situacija stabilizuje. Pod hitno bismo trebali donijeti evropske zakone i konačno se priključiti procesu neminovnog pristupanja EU – ističe Čičić.
