Nacionalističko orgijanje, uvredljive pjesme i slavljenje ratnih zločinaca, kakvo se moglo vidjeti na Drinskoj regati u Bajinoj Bašti, predstavlja jedan u nizu događaja u višemjesečnoj kampanji kojoj niko sa sigurnošću ne može predvidjeti kraj. Porast broja incidenata nasilja i govora mržnje, na što je u martu ukazivala i Misija OSCE-a u BiH, intenziviran je tokom Svjetskog prvenstva u nogometu, te uoči i poslije godišnjice genocida u Srebrenici. Dok pratimo skandalozne poruke kojima se negira genocid i vrijeđaju žrtve, a s druge strane i one o napadima na pravoslavne sakralne objekte kod Lukavca i Travnika, najviše zabrinjava što političari svojim istupima rasplamsavaju retoriku kojom zbijaju biračke redove pred izbore.

Broj prijava

Čak 50.000 prijava zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca stiglo je putem platforme Registar 145a, kojom je bh. inovator Selmir Mujagić omogućio podnošenje prijava uz par klikova i s unaprijed pripremljenom dokumentacijom.

– Od donošenja člana 145a 2021. do danas, Tužilaštvo BiH primilo je 158 prijava, a mi smo za 72 sata napravili 50.000. To nije moja zasluga, to je odgovor naroda koji je godinama gledao negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca bez ikakve posljedice – kaže Mujagić za “Avaz”.

Podsjeća da je, pravosnažnim presudama protiv Vojina Pavlovića iz Bratunca, osuđenog na tri i po godine zbog veličanja Mladića, te Miodraga Malića iz Banje Luke, koji je zbog veličanja Karadžića i Mladića osuđen na tri godine zatvora, uspostavljena sudska praksa.

– Sistem zna kako da procesuira. Pitanje je samo volje da to uradi. Ovaj broj prijava se ne može ignorisati. Tužilaštvo BiH mora pokazati zašto je država – država. Narod je progovorio i traži procesuiranje, jer čemu zakoni ako ih se ne pridržavamo – ističe Mujagić.

Historija nas uči da je mnogo lakše zapaliti iskru nepovjerenja, nego ugasiti požar koji ona izazove, kaže profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA, Armin Kržalić. Upozorava da se opasna retorika iz političke debate preselila u javni prostor, dok je razum potisnut u drugi plan.

Gubitak kontrole

– Kada se jednom izgubi kontrola nad nacionalističkom mobilizacijom i govorom mržnje, a bojim se da smo je mi već u dobroj mjeri izgubili, posljedice mogu biti dugotrajne i ozbiljne. Problematično je da upravo dio političara, umjesto da smiruje tenzije i gradi povjerenje, svjesno koristi zapaljivu retoriku kako bi produbio podjele i mobilizirao biračko tijelo – dodaje Kržalić.

Upozorava da se predizborne kampanje već decenijama baziraju na stvaranju prijetnji, a ne na progresu. Jedni će kampanju zasnivati na ugroženosti RS-a, drugi će, navodno, braniti državu, a treći govoriti o ugroženosti Hrvata.

– Vidimo da se vraća matrica na kojoj već 25 godina jašu ovaj narod, a to je pravljenje neprijatelja jednih od drugih. Zato što ti koji kreiraju narative ne znaju ništa drugo i znaju da je ovo nešto što može da prođe, jer kad bi se bavili napretkom, kad bi postavili pitanje šta je s autoputem koji je trebao biti završen, sami sebe bi osudili na propast. Da sam parlamentarac, podnio bih ostavku, jer ne mogu da živim u ambijentu gdje imamo zakon, koji se ne provodi. Neka sve stane – ističe Kržalić.

Obrazac ponašanja

Sociolog Vladimir Vasić potvrđuje da su nacionalne tenzije najisplativija politička valuta, dok građani postaju taoci beskonačnih sukoba. Za to ne krivi političare, već građane spremne da budu inicijalna kapisla za “njihove fabrikovane eksplozije šovinizma”.

– Šovinizam danas postaje obrazac ponašanja. Mržnja prema drugom i drugačijem sve češće se predstavlja kao patriotizam, a vrijeđanje čitavih naroda kao pravo na slobodu govora. Kao da je rat tek završen, s obzirom na stepen nepovjerenja i podjela koje se u posljednje vrijeme šire među narodom – naglašava Vasić.