Nakon što je više od 20 sadašnjih i bivših zaposlenika te vanjskih saradnika Memorijalnog centra Srebrenica dobilo pozive za saslušanje u Policijskoj stanici Srebrenica, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić oglasio se o ovom slučaju, povlačeći paralelu između aktuelnih postupaka i događaja iz jula 1995. godine.

Suljagić je naveo da je u Potočarima boravio od 11. do 21. jula 1995. godine, uključujući i dane tokom kojih su pripadnici Vojske Republike Srpske vršili selekciju muškaraca i dječaka.

Sistematsko ubijanje

Prema njegovim riječima, tadašnji bosanskosrpski oficiri pozivali su se na zakone ratovanja i tvrdili da imaju pravo ispitivati punoljetne muškarce, dok su istovremeno, kako navodi Suljagić, planirali i organizovali njihovo sistematsko ubijanje.

On je povukao paralelu s, kako je naveo, insistiranjem pojedinih najviših zvaničnika Republike Srpske, među kojima je izdvojio Željku Cvijanović i Srđana Amidžića, na navodnoj zakonitosti posljednjih postupaka prema Memorijalnom centru.

– Ne tako drastično, naravno, ali u istom duhu je i insistiranje najviših bosanskosrpskih zvaničnika, poput Željke Cvijanović i Srđana Amidžića, na tobožnjoj legalnosti posljednjeg policijsko-pravosudnog napada na Memorijalni centar Srebrenica – napisao je on na platformi X.

Suljagić se u objavi osvrnuo i na Radovana Karadžića, navodeći da je 11. jula 1995. godine Miroslavu Deronjiću poručio: “Miroslave, sve kroz papire”.

Prema Suljagićevim navodima, Karadžić je odobravao korištenje formalnih dokumenata kojima su postupci prisilnog transfera stanovništva predstavljani kao aktivnosti provedene u skladu s međunarodnim pravom.

– Pravo – tačnije, travestija prava – uvijek je bilo sastavni dio arsenala iskorjenjivanja Bošnjaka istočne Bosne – napisao je Suljagić na platformi X.

Masovne grobnice

Dodao je da su se tokom rata u BiH masovne grobnice predstavljale kao “asanacija”, dok su masakri opisivani kao “borbena dejstva”.

Suljagić je poručio da danas postoji velika razlika u odnosu na period rata – činjenice su poznate mnogo većem broju ljudi.

– Sada znamo. I ne zna jedan. Zna nas mnogo – naveo je direktor Memorijalnog centra, zaključujući da se, kako smatra, pokušaji prikrivanja ili drugačijeg predstavljanja ratnih događaja više ne mogu provoditi na isti način.