Bosna i Hercegovina je u prvih sedam mjeseci ove godine na strana tržišta izvezla piletinu vrijednu oko 16,5 miliona KM, dok je istovremeno uvezla pileće meso u vrijednosti od gotovo 23 miliona KM.

Domaću peradarsku industriju dodatno je pogodila četveromjesečna zabrana izvoza u Evropsku uniju, uvedena nakon pojave ptičije gripe na farmi rasplodnih jaja u Petrovu. Početkom marta tada je eutanazirano više od 60.000 koka.

Iako zaraza nije značajnije ugrozila proizvodnju na drugim farmama, višemjesečna blokada ostavila je ozbiljne posljedice na izvoz. U prvih sedam mjeseci ove godine izvezeno je oko 5,5 miliona KM manje piletine nego u istom periodu prošle godine.

Predsjednik Udruženja peradara FBiH Mevludin Kahvedžić kaže da su dodatni problem predstavljale velike zalihe smrznutog mesa.

– Tri klaonice koje participiraju na ovoj teritoriji imaju negdje oko 5.000 tona smrznutog mesa na lageru i, naravno, to je uticalo na to da klaonice snose dodatne troškove zamrzavanja, čuvanja i ostalog – kazao je Kahvedžić.

Posljedice suše

Peradare trenutno, međutim, više brinu posljedice suše i visokih temperatura. Vrućine su dovele do povećanog uginuća peradi, ali i dodatnih ulaganja na farmama.

– Uticalo je na povećanje uginuća na peradarskim objektima. Ljudi se snalaze kako umiju i znaju, improvizuju, ubacuju sača, dodatne, ali to su sve dodatni troškovi na peradarskim objektima – rekao je Kahvedžić.

Među proizvođačima koji pokušavaju modernizovati proizvodnju je i Osman Spahić iz Gračanice, koji se uzgojem peradi bavi već dvije decenije. Na njegovoj farmi godišnje se proizvede oko 100 tona pilećeg mesa.

U posljednjih nekoliko mjeseci uložio je oko 20.000 KM u modernizaciju opreme, uključujući sistem za automatsko hranjenje i silos.

– Uzeo sam opremu za hranjenje, silos, opremu automatsku. Dosad je bio onaj lanac, pa sam ručno hranio. Ovo sad samo se hrani. Olakšao sam sebi i ženi svojoj. Ne mogu sad proširiti. Da imam bolju zaradu, onda bih digao kredit i napravio još jedan objekat – kazao je Spahić.

Veliki problem uvoz

Peradari do kraja godine ne očekuju veće promjene cijena pilećeg mesa. Ipak, za narednu godinu najavljuju mogućnost poskupljenja od 10 do 15 posto, prvenstveno zbog očekivanog rasta cijena stočne hrane nakon suše.

Otvoreno je i pitanje naknade štete domaćim proizvođačima u slučaju pojave zaraznih bolesti. Peradari i nadležne institucije u BiH godinama ne uspijevaju postići dogovor o sistemskom rješenju.

Dodatni pritisak predstavlja uvoz pilećeg mesa. Domaći proizvođači uglavnom na strana tržišta plasiraju kvalitetnije dijelove mesa, dok se u BiH uvozi smrznuto meso koje se koristi u preradi, ali i dio proizvoda koji završava na policama trgovina.

Podaci o izvozu i uvozu tako ponovo otvaraju pitanje položaja domaće peradarske industrije, koja, uprkos proizvodnim kapacitetima i izvoznom potencijalu, na domaćem tržištu sve teže konkuriše uvoznim proizvodima, piše BHRT.