Izjava predsjednika Evropskog vijeća Antonija Košte (Costa) da bi naredno proširenje na Ukrajinu, Moldaviju i Zapadni Balkan trebalo dodatno ojačati EU kao globalnog geopolitičkog aktera, samo za neupućene zvuči ohrabrujuće, jer kada je o BiH, kao državi na začelju regiona riječ, evropske integracije su postale sporedna tema.

Velika obećanja

Predstavnici aktuelne vlasti svojevremeno su zagrljeni obećavali članstvo, ali su ovaj proces pretvorili u jedan od najvećih sopstvenih poraza.

– Ohrabrujuća poruka predsjednika Košte, ali nisam siguran koliko svi u EU dijele njegovo mišljenje, posebno glavne države članice. Ono što nas posebno brine je činjenica da mi već osam mjeseci u ovoj godini nismo napravili ništa. Imali smo puno pokušaja da se donesu potrebni zakoni, koji su bili uslov i za dobivanje sredstava iz Plana rasta i za nastavak evropskog puta, ali zbog blokada institucija to nismo uspjeli – podsjeća profesor Fakulteta političkih nauka UNSA Elvis Fejzić.

Dodaje da od raspisivanja izbora u maju vlada potpuno zatišje o ovoj temi, zvaničnici su potom otišli na godišnje odmore, počela je i predizborna kampanja i očekuju nas izbori.

– SNSD i HDZ su blokirale institucije, ali stranke Trojke koje su se odlučile na vlast s njima dijele odgovornost, jer su prije četiri godine obećavale da neće biti nerješivih pitanja. Onda se dogodilo suprotno i dobili smo blokade institucija. Ključna stvar je koliko su naše vlasti spremne, sposobne i koliko imaju volju da rade na tome – ističe Fejzić.

Ograničen utjecaj

Politički analitičar Davor Gjenero kaže da je dobro da Košta zagovara proširenje, ali da je njegov utjecaj unutar Evropskog vijeća vrlo ograničen.

– BiH to ne predstavlja problem, njen problem su njene “političke klase” koje su danas još manje dorasle uspostavljanju općeg interesa zemlje, nego što su to bile neposredno nakon rata. Tako dugo dok BiH nije sposobna ni da izabere glavnog pregovarača i na tehničkoj se razini pripremi za institucionalni dijalog, ne bi trebala opravdanja za svoj nenapredak tražiti na evropskoj strani – kaže Gjenero.

Proevropska koalicija

Gjenero, smatra da je vrijeme za dogovor o velikoj proevropskoj koaliciji i izgradnju zida prema svim političkim opcijama koje razgrađuju evropsku perspektivu zemlje, ali ne vidi da neka od političkih opcija nudi platformu za takav dijalog.

– Kad gotovo polovina države slavi ratnog zločinca, koji je de facto poražen u ratu u BiH – bez američke intervencije, snage Armije RBiH i Hrvatske vojske ušle bi u Banju Luku, a prije toga je proveo dokazani genocid u Srebrenici i etničko čišćenje s obilježjima genocida u brojnim bh. općinama, teško je govoriti o kapacitetima za reforme i evropsku integraciju. A kad sve to prolazi nekažnjeno, jasno je i podozrenje EU prema bh. integracijskim kapacitetima – ističe Gjenero.