Prije nego što su postali prepoznatljivi na Instagramu, Zdravko Perić i njegov prijatelj Nemanja morali su doslovno kucati na vrata nepoznatih ljudi i nuditi im – pet jaja. Nosili su ih u korpicama, obilazili pijace, stajali pored prometnih puteva i pokušavali pronaći kupce. Danas je situacija potpuno drugačija: čak 70 posto mušterija dolazi im preko društvenih mreža, a Zdravka ljudi prepoznaju po viralnom videu i zaustavljaju na ulici.

Nije počelo velikim planovima, skupom reklamom niti ozbiljnom marketinškom kampanjom. Počelo je na selu, iz želje da se napravi nešto svoje, a onda su uslijedili pijace, prometni putevi, kucanje na vrata i korpice s po pet jaja.

Zdravko Perić u razgovoru za “Avaz” kaže da je odrastao uz poljoprivredu. Njegova porodica generacijama se bavila ovim poslom, pa su mu zemlja, rad na imanju i svakodnevne obaveze bili dio života još od djetinjstva.

– Ja sam neko ko je čitav život živio na selu. Tu sam rođen i odrastao. Moji su se generacijama bavili poljoprivredom i uvijek smo imali neke zemlje koje smo obrađivali. Čitav život sam, u suštini, pomagao njima – priča Perić.

Ideja o biznisu

Pomagao je porodici dok je išao u školu, ali i kasnije, tokom studija. Nakon fakulteta vratio se kući, a upravo tada počeo je razmišljati o vlastitom poslu.

– Dosta sam im poslova radio, i onih koji su imali veze s poljoprivredom i onih koji nisu. Poslije fakulteta sam se vratio kući i tu mi je nekako jednog dana sinula ideja. Počeo sam malo istraživati i razmišljati kako bih mogao pokrenuti nešto svoje – prisjeća se.

U cijelu priču uključio je prijatelja Nemanju, s kojim je išao u srednju školu. Obojica su studirala na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja (DIF), a ideja o zajedničkom poslu brzo je dobila podršku. Nazvao sam drugara Nemanju, s kojim sam išao u srednju školu, i predložio mu da zajedno krenemo u to. On je odmah prihvatio, iako nikada nije ni živio na selu, niti je radio takve poslove, niti je imao neke veze s poljoprivredom – kaže Perić za “Avaz”.

Tako su njih dvojica krenuli gotovo od početka, bez velikog iskustva, ali spremni da uče.

– Nas dvojica smo ušli u sve to bez nekog posebnog znanja. Morali smo učiti usput, istraživati i snalaziti se. Nije bilo jednostavno, ali smo bili spremni da pokušamo – govori naš sagovornik.

Kucali na vrata i dijelili jaja

Danas, kada se većina promocije odvija putem društvenih mreža, teško je zamisliti da su prvi kupci do njih dolazili na sasvim drugačiji način. Zdravko i Nemanja nisu čekali da ih ljudi pronađu. Sami su odlazili do njih, predstavljali svoj proizvod i pokušavali objasniti zašto su jaja iz slobodnog uzgoja drugačija.

Prije društvenih mreža i videa imali smo kampanje od vrata do vrata. Kucali smo ljudima na vrata i pričali o jajima iz slobodnog uzgoja. Dijelili smo ljudima po pet jaja, onako u korpici – priča Perić. Nisu se zaustavili samo na tome. Odlazili su na zelene pijace, tražili mjesta na kojima ima mnogo prolaznika i pokušavali prodati jaja ljudima koji su u prolazu.

– Išli smo na zelene pijace, stajali pored puta gdje je prometno i tu prodavali jaja. Pokušavali smo na različite načine doći do kupaca. Ali sve je to išlo nekako kilavo. Nije bilo lako probiti se i ljudima predstaviti ono što radimo – priznaje.

A onda su odlučili pokušati nešto drugačije. Snimili su video koji je privukao pažnju i počeo se širiti društvenim mrežama.

– Onda smo osmislili taj neki video i tako je sve krenulo. Možete reći da je to bio početak svega. Ljudi su ga počeli dijeliti i odjednom se za nas čulo mnogo više nego ranije – kaže Perić za “Avaz”.

Instagram donosi sedam od deset kupaca

Danas društvene mreže imaju ključnu ulogu u njihovom poslovanju. Perić procjenjuje da čak 70 posto kupaca dolazi upravo preko Instagrama i drugih online kanala.

– Najviše nam je Instagram pomogao. Sigurno 70 posto kupaca imamo preko Instagrama, odnosno društvenih mreža. Ostalo su poznanici, a sarađujemo i s restoranima i firmama – ističe za “Avaz”.

Smatra da je danas gotovo neophodno koristiti internet kako bi se proizvod približio kupcima. Ljudi veliki dio slobodnog vremena provode uz telefone, pa je upravo tu najlakše privući njihovu pažnju.

– I dalje mislim da je to pravi put da se nešto pokaže. Ako imaš proizvod, trebaš ga predstaviti ljudima. Danas smo svi na telefonima čitavo slobodno vrijeme i ljudi će najlakše doći do našeg proizvoda upravo preko društvenih mreža – objašnjava.

Među kupcima su, kako kaže, češće žene. Njegova procjena je da one čine oko 60 do 70 posto ukupnog broja kupaca.

– Više su žene, ali ne mislim da je to baš zbog Instagrama. Žene generalno više razmišljaju o nabavci i kuhinji. One su u velikom broju domaćinstava te koje se brinu o frižideru i kupovini namirnica – kaže Perić za “Avaz”.

Ljudi ih prepoznaju

Video koji im je pomogao da se probiju nije bio samo kratkotrajni internet-hit. I nakon gotovo dvije i po godine ljudi ga pamte, a Zdravka prepoznaju i na ulici.

Ljudi koji nas poznaju dobro su reagovali. Svi su dijelili taj video, a u našem okruženju i gradu baš je lijepo bio ispraćen. Onda su ga prenijeli i mediji – prisjeća se.

Najbolji dokaz da je promocija uspjela, kaže, jesu susreti s ljudima koji ga prepoznaju po upravo tom snimku.

– I danas, kada me ljudi sretnu, znaju reći: „Jesi li ti onaj što farba pet jaja s Instagrama?“ – govori kroz osmijeh.

Prepoznaju ga, dodaje, ne samo u njegovom gradu nego i kada ode negdje drugo.

Prošle su skoro dvije i po godine, a ljudi se i dalje sjećaju tog videa. Nije to samo u našem gradu. Kada odemo negdje drugo, ljudi su već čuli za video i za naš Instagram. To nam je pokazalo koliko društvene mreže mogu značiti – ističe.

Tajna nije samo u jajima

Ipak, iza dobrog marketinga i prepoznatljivosti na internetu mora stajati kvalitetan proizvod. Perić smatra da se posao s kokoškama ne može uspješno voditi samo tako što će neko nabaviti jato i početi prodavati jaja. Potrebna je svakodnevna briga, odgovornost i, prije svega, ljubav prema onome što čovjek radi.

– Treba se dobro brinuti o svojim kokoškama i voljeti taj svoj posao. Ja uvijek kažem da svako može nabaviti svoje jato i svoje kokoške, ali to nije dovoljno – naglašava.

Za njega je posebno važno strpljenje, jer se na selu rezultati ne mogu očekivati preko noći.

– Bez te neke ljubavi i strpljenja, pogotovo na selu u današnje vrijeme, ne može se dugoročno uspjeti. Ovo nije posao koji možete raditi samo zato što ste vidjeli da neko drugi prodaje jaja. Morate biti spremni da se svakodnevno brinete o životinjama i da volite to što radite – poručuje Perić za “Avaz”.

Od prvih pet jaja podijeljenih na kućnim pragovima do kupaca koji ih danas pronalaze na Instagramu, Zdravko i Nemanja izgradili su priču koja pokazuje da se upornost i dobar pristup mogu isplatiti. A njihov početak najbolje opisuje činjenica da su, prije nego što su ih ljudi počeli tražiti na internetu, oni morali sami pokucati na mnoga vrata.