I pored milijardi u fondovima zavoda zdravstvenog osiguranja, teško oboljeli pacijenti u BiH prinuđeni su kupovati lijekove, nevladine organizacije organizirati humanitarne akcije, a građani SMS porukama prikupljati novac za njihovo liječenje. Značajan dio sredstava za zdravstvo troši i glomazna i troma administracija u 13 kantonalnih i entitetskih zavoda, pa sve ukazuje na potrebu hitnih reformi u ovoj oblasti. Prema podacima iz posljednjeg “Nacionalnog zdravstvenog računa” Agencije za statistiku BiH, ukupni izdaci u zdravstvu u BiH iznose više od 4,8 milijardi KM, od čega se na FBiH odnosi 3,36 milijardi. Približno 68 posto predstavljaju javne, a 32 privatne troškove, odnosno plaćanje usluga i lijekova. Potrošnja u zdravstvu kontinuirano raste.

Liste čekanja

Onkološki pacijenti kontinuirano se suočavaju s nedostatkom citostatika i na listama čekanja je oko 1.000 ljudi. Prema riječima predsjednice Udruženja “Renesansa” Enide Glušac, broj deficitarnih citostatika varira, ali uvijek nedostaje pet do 20 lijekova. Većina pacijenata ih sebi ne može priuštiti.

– Nije humano da se građani liječe humanitarnim koncertima i SMS porukama, jer oni traže samo osnovno ljudsko pravo. U zavisnosti od vrste bolesti, stadija i vrste lijeka, na trosedmičnom nivou terapije koštaju od par stotina do nekoliko hiljada, pa i desetina hiljada maraka – kaže Glušac.

Onkološki pacijenti očekuju da zastarjela lista iz 2019. godine, obuhvati i inovativne lijekove koji su se u posljednjih sedam godina u svjetskoj medicini počeli primjenjivati.

– U slučaju multipli mijeloma pacijenti čak kažu da se liječe “olimpijskom terapijom”, jer terapija za njihovu bolest uvedena je 1984., kada je bila Olimpijada u Sarajevu. Pacijenti s nestrpljenjem očekuju da se lista revidira u ovih nekoliko dana, jer ako se to ne uradi do izbora, onda to ne možemo očekivati prije marta iduće godine, dok se ne podjele sve fotelje koje su njima mnogo bitnije od zdravlja građana koji ih biraju – ističe Glušac.

Direktor Opće bolnice “Abdulah Nakaš” Ismet Gavrankapetanović kaže da zdravstveni sistem u BiH pati od dubokih strukturnih problema, neefikasnosti i rascjepkanosti. Iako raspolaže s ogromnim sredstvima, problem je u načinu na koji se ona raspoređuju, troše i kontroliraju.

Veliki troškovi

– FBiH ima 10 kantonalnih i Federalni zavod zdravstvenog osiguranja, pa fond u RS-u i fond u Brčko Distriktu. Svaki od ovih 13 sistema ima svoju upravu, direktore, zgrade, administrativno osoblje i softverske sisteme. Ogroman procent novca troši se na održavanje tog glomaznog aparata, umjesto na direktno liječenje pacijenata – kaže Gavrankapetanović.

Dodaje da se, zbog loše planiranih tendera i sumnjivih ugovora, nabavka medicinske opreme, reagenasa i potrošnog materijala često vrši po višim cijenama od tržišnih, umjesto centraliziranih nabavki na nivou entiteta ili države. Uspostavom centralne agencije za nabavku skupe opreme i lijekova za cijelu državu ili entitet značajno bi se smanjili troškovi.

– Kupovina 10 aparata za CT odjednom donosi i do 40 posto nižu cijenu nego kada ih 10 različitih bolnica kupuje pojedinačno. Pacijenti se često šalju u inostranstvo – Turska, Hrvatska, Njemačka, za procedure poput transplantacije organa ili specifičnih operacija kod djece, što strane klinike naplaćuju stotinama hiljada eura. Ako bi se taj novac uložio u kupovinu vrhunske opreme za domaće kliničke centre i plaćanje stranih stručnjaka da dođu ovdje i edukuju naše hirurge, te operacije bi se trajno radile u BiH po višestruko nižim cijenama – ističe Gavrankapetanović.