Dragan Čović. N. Šaljić / Avaz
Dragan Čović. N. Šaljić / Avaz

Dragan Čović (HDZ): Nalazimo se u dubokoj krizi, trebamo zbiti redove

U dubokoj smo krizi funkcioniranja svih institucija na nivou Bosne i Hercegovine, smatra predsjednik HDZ-a Dragan Čović.

On je u intervjuu za Fenu komentirao prvostepenu presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i poteze Narodne skupštine RS.

Tražim rješenje.

No, napominje Čović, i prije presude se raspravljalo o tome koliko je Bosna i Hercegovina funkcionalna, da li je zaista pravna država i koliko je napredovala na svom evropskom putu.

Sada, u kriznoj situaciji, Čović smatra da je važno iskoristiti priliku za “zbijanje redova”, jačanje saradnje i traženje rješenja kako bi država mogla normalno funkcionirati.

– Proteklih dana održana je sjednica Vijeća ministara i niz sastanaka sa političkim partnerima, među kojima su bili i predstavnici vlasti i opozicije, tokom kojih je dugo bilo nejasno ko je na toj funkciji. To se jasno vidi u procesu donošenja odluka u Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Rezultat ovih razgovora bilo je jučerašnje usvajanje prijedloga budžeta od strane Vijeća ministara. Očekuje se da će ovaj proces biti završen sljedeće sedmice, u zavisnosti od toga kada institucija Predsjedništva dostavi dokument. Postignut je dogovor da se proces ubrza kako bi budžet bio usvojen na posebnim sjednicama Parlamentarne skupštine BiH – pojasnio je Čović.

Isti pristup bio bi primijenjen i na Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), koji je već prošao u Vijeću ministara, kao i na Zakon o Sudu BiH, iako ga je ministar pravde BiH jučer povukao na doradu, rekao je predsjednik HDZ-a BiH.

Usvajanjem ovih zakona, dodaje Čović, i formalno bi bili ispunjeni zahtjevi postavljeni u okviru evropskih integracija, što bi omogućilo Evropskoj uniji da, uprkos drugim prioritetima, konačno dobije konkretan napredak od BiH.

– U narednih desetak dana imamo nekoliko hitnih sjednica Doma naroda sa posebnim tačkama dnevnog reda. I vidio sam jučer u Domu naroda, iako nisam bio fizički prisutan, da ima prijatelja iz opozicije u RS koji po svaku cijenu žele da daju prioritet drugim pitanjima – napomenuo je.

Čović smatra da je moguće postići dogovor razdvajanjem evropskog puta i prioritetnih pitanja. On smatra da fokus treba da bude na budžetu, a da interna, kadrovska pitanja treba da se rešavaju naknadno.

Tri osnovna cilja

On dalje ističe da je ključno stalno isticati tri temeljna cilja: stabilnost i mir u BiH, funkcionalnost institucija i ravnopravnost tri konstitutivna naroda. O ovim pitanjima razgovarao je i s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.

Govoreći o saradnji sa partnerima, Čović ističe da se u bilateralnim razgovorima, posebno sa “Trojkom”, većina pitanja može riješiti, ali navodi da ima i nepomirljivih stavova i odbijanja pojedinih partnera da međusobno sarađuju.

– Nema druge nego da razgovaramo. Ne želim razmišljati ni o kakvoj alternativi razgovorima političkih stranaka u Bosni i Hercegovini. “Želja mi je da se svi domaći politički akteri posvete postizanju dogovora, a da se strani akteri uzdrže od miješanja”, upozorio je on.

Čović izražava zabrinutost da su evropske integracije pale u drugi plan među ostalim političkim akterima, a hrvatski predstavnici to i dalje stavljaju kao prioritet.

Ističe da bilateralni razgovori pokazuju razumijevanje za ove ciljeve, ali da ih je potrebno provoditi kroz institucije, a to su Vijeće ministara, Predstavnički dom i Dom naroda BiH, kao i na nižim nivoima vlasti, uključujući Vladu Federacije Bosne i Hercegovine i kantone.

. Jedna je mješavina političkih partija koje su na poziciji, ili opozicije, na različitim nivoima, i to oduzima puno energije, ali nema drugog načina – uhvaćen si između dvije vatre. Ako će nam to omogućiti da mirnim putem riješimo sve naše probleme i napravimo iskorak i u vanjskoj politici i u unutrašnjoj sigurnosti, onda mislim da je to najmanje što možemo učiniti vodeći ovu politiku u ime HDZ-a BiH – rekao je Čović.

Uprkos političkim previranjima, Čović smatra da sigurnosna prijetnja u BiH trenutno nije značajna, ali da postoji potreba za odgovornim