Ministar vanjskih poslova Belgije Maxime Prevot posjetio je u petak Memorijalni centar Srebrenica, gdje je naglašena važnost očuvanja istine o genocidu, jačanja kulture sjećanja i međunarodne podrške procesima suočavanja s prošlošću, uz odavanje počasti žrtvama, javlja Anadolu.

Memorijalni centar Srebrenica ugostio je Prevota u petak u okviru njegove zvanične posjete Bosni i Hercegovini.

Obišao Muzej genocida

Delegaciju je dočekao direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, koji je tom prilikom predstavio rad i misiju ove institucije, s posebnim fokusom na očuvanje kulture sjećanja, dokumentovanje činjenica i edukaciju o genocidu u Srebrenici.

Tokom posjete, Prevot je obišao Muzej genocida, koji je izgrađen uz podršku Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) gdje je upoznat sa stalnom postavkom koja kroz arhivsku građu, svjedočanstva preživjelih i lične priče dokumentuje događaje koji su prethodili genocidu, sam genocid, kao i njegove dugoročne posljedice.

Posjeta je protekla u duhu naglašavanja važnosti međunarodne saradnje u očuvanju istine, jačanju kulture sjećanja i podršci procesima suočavanja s prošlošću, a završila je odavanjem počasti žrtvama genocida u Srebrenici, nakon sastanka sa predstavnicama udruženja žena Srebrenice i Bratunca.

Odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu 2000. godine osnovan je Memorijalni centar Srebrenica – Potočari – Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine. Memorijalni centar je mjesto sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici iz 1995. godine i posvećen je očuvanju historije i suočavanju sa silama neznanja i mržnje koje uzrokuju genocid.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada su ukopane 6.772 žrtve genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.

Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja istočne Bosne i Hercegovine – Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.

Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta. Od toga, u 77 masovnih grobnica otkrivenih nakon rata. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine. Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.

Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.

Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Muzej genocida u Srebrenici, koji obuhvata period od 1992. godine, genocid nad Bošnjacima i period nakon ljeta 1995. godine, kada je počela borba na pronalaženju i identifikaciji ubijenih, otvoren je prošle godine kompleksu Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.

Instalacije u muzeju

U muzeju su postavljene instalacije mjesta masovnih egzekucija, odnosno replika onoga kako je izgledalo jedno od mjesta masovnih egzekucija, Dom kulture u Pilici. Među instalacijama su i masovne grobnice, kao i artefakti koji su pronađeni u masovnim grobnicama, predmeti koji su pripadali žrtvama genocida, lične priče preživjelih, majki Srebrenice… Jedan od zidova Muzeja genocida je posvećen fotografijama žrtava genocida.

Projekat izgradnje Muzeja je počeo 2021. godine pod pokroviteljstvom predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana i završen je zahvaljujući toj zemlji, odnosno Turskoj agenciji za saradnju i koordinaciju (TIKA) koja ga je u potpunosti finansirala.