Rezultati izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, na kojima su demokrati osvojili kontrolu nad oba doma Kongresa, neće dovesti do radikalne promjene američke vanjske politike prema Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu, ali bi mogli rezultirati znatno većim angažmanom Kongresa u regionu, ocijenio je u izjavi Feni bivši specijalni izaslanik SAD-a za zapadni Balkan Matthew Palmer.

Palmer smatra da će jedna od najznačajnijih posljedica izbora za zapadni Balkan biti promjene na čelnim pozicijama odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma i Senata američkog Kongresa, posebno imajući u vidu dosadašnji angažman pojedinih demokratskih zastupnika i senatora u regionu.

– Demokrati su jasno osvojili kontrolu nad oba doma Kongresa, i Predstavničkim domom i Senatom. Mislim da će među najzanimljivijim promjenama za Balkan biti to ko će predsjedavati Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma i Odborom za vanjske odnose Senata – kazao je Palmer.

Prema njegovim riječima, očekuje se da bi Gregori Miks mogao preuzeti predsjedavanje Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma, što bi moglo biti značajno za budući američki angažman na zapadnom Balkanu.

– Gregori Miks ima dugu historiju angažmana na Balkanu, podrške integraciji zapadnog Balkana u evropske i euroatlantske institucije, normalizaciji odnosa Beograda i Prištine te napretku u jačanju upravljanja i vladavine prava u Bosni i Hercegovini – istaknuo je Palmer.

Direktna kontrola

Govoreći o promjenama u Senatu, naglasio je da zapadni Balkan odlaskom senatorice Džin Šahin, koja završava svoj mandat, gubi jednu od najznačajnijih zagovornica interesa regiona u američkom Kongresu.

– Balkan je, nažalost, izgubio jednog od svojih istinskih zagovornika na Capitol Hillu odlaskom Džin Šahin u penziju. Među imenima koja se spominju kao mogući nasljednici je Kris Kuns, koji bi mogao preuzeti predsjedavanje Odborom za vanjske odnose Senata – kazao je.

Dodao je da je i Kuns tokom političke karijere posvećivao značajnu pažnju zapadnom Balkanu te snažno podržavao američki angažman u regionu.

Ipak, Palmer ne očekuje da će promjena odnosa snaga u Kongresu automatski dovesti do promjene vanjskopolitičkih odluka administracije predsjednika Donalda Trampa.

– Vanjska politika je pod direktnom kontrolom predsjednika, Bijele kuće i administracije, tako da ne očekujem radikalnu promjenu američkog pristupa regionu. Međutim, vrlo je moguće da ćemo vidjeti znatno veću pažnju Kongresa prema zapadnom Balkanu nego što je to bio slučaj u posljednjih nekoliko godina – pojasnio je.

Na pitanje o mogućim implikacijama izbornih rezultata za Bosnu i Hercegovinu, posebno kada je riječ o političkoj nestabilnosti, secesionističkim politikama u Republici Srpskoj te podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu države, Palmer je kazao da očekuje snažnije poruke podrške iz Kongresa.

– Mislim da ćemo iz Kongresa vjerovatno čuti više poruka koje direktno podržavaju snažne odnose Sjedinjenih Američkih Država s Bosnom i Hercegovinom – istaknuo je.

Naglasio je, međutim, da ne očekuje da će se rezultati međuizbora odmah odraziti na konkretnu američku politiku prema BiH.

– Ne vidim da će se rezultati međuizbora pretvoriti u neposrednu promjenu političkog pristupa Sarajevu, Bosni i Hercegovini ili Republici Srpskoj. Vidjet ćemo u kojem će se pravcu stvari razvijati, a posebno kako će izgledati nadzor Kongresa nad radom administracije u mjesecima i godinama koje dolaze – kazao je Palmer.

Promjena vlasti

Osvrćući se na političke promjene u Srbiji, nakon pobjede Studentske liste na prijevremenim parlamentarnim izborima, Palmer je ocijenio da bi promjena vlasti u Beogradu mogla biti značajniji faktor za buduću američku politiku prema regionu nego sama promjena većine u Kongresu.

– Za mene je mnogo zanimljivije pitanje ne hoće li promjena kontrole nad Kongresom rezultirati drugačijim američkim pristupom, nego hoće li promjena vlasti u Beogradu otvoriti mogućnosti za novi i drukčiji pristup Sjedinjenih Američkih Država – rekao je.

Prema njegovim riječima, Studentska lista sada ima ključnu ulogu u oblikovanju budućeg političkog pravca Srbije, ali ostaje otvoreno pitanje kakvu će politiku provoditi kada preuzme odgovornost za upravljanje državom.

– Kako će izgledati politika te vlade? Koliko će nova srbijanska vlada biti otvorena za drugačiju vrstu odnosa s Prištinom? Ne samo da ja ne znam odgovore na ta pitanja nego nisam siguran ni da ih sama Studentska lista u ovom trenutku zna – kazao je Palmer.

Naglasio je da je studentski pokret bio inspirativan u pokretanju političkih promjena u Srbiji, ali da sada slijedi znatno zahtjevnija faza.

– Bili su inspirativni u ostvarivanju političkih promjena u Srbiji. Međutim, sljedeći dio je težak. Jedno je kandidirati se na izborima i voditi političku kampanju, a sasvim drugo preuzeti odgovornost za upravljanje državom. To je prijelaz iz poezije u prozu, a upravljanje državom veoma je teško – istaknuo je.

Palmer je napomenuo da relativno mali broj ljudi povezanih sa Studentskom listom ima neposredno iskustvo u obavljanju državnih funkcija, zbog čega će mnoge stvari morati učiti tokom samog procesa upravljanja.

– Bit će zanimljivo vidjeti kakav će politički okvir proizaći iz nove vlade i kakve bi mogućnosti to moglo otvoriti, ne samo za Sjedinjene Američke Države nego i za Evropu te zemlje koje graniče sa Srbijom, uključujući Bosnu i Hercegovinu – kazao je.

Komentirajući kako bi vlade zemalja zapadnog Balkana mogle reagirati na novi sastav američkog Kongresa, Palmer je ocijenio da će se diplomatske aktivnosti regiona u Washingtonu vjerovatno intenzivirati.

Mudro postupanje

– Ako budu mudro postupale, a moje iskustvo govori da vlade zemalja zapadnog Balkana veoma dobro razumiju američku politiku, očekujem značajan diplomatski angažman na Capitol Hillu – rekao je.

Naglasio je da početkom naredne godine slijede velike promjene u američkom Kongresu, uključujući dolazak novih članova i promjene na rukovodećim pozicijama u odborima koji se bave vanjskom politikom.

– Dolazi mnogo novih ljudi, uključujući one koji će preuzeti rukovodeće pozicije u relevantnim odborima. Zato očekujem da će ambasade zemalja zapadnog Balkana u Washingtonu biti veoma aktivne u istraživanju novih mogućnosti i izgradnji novih partnerstava i odnosa – istaknuo je.

Prema njegovoj ocjeni, može se očekivati i povećan broj posjeta političkih predstavnika zemalja zapadnog Balkana Washingtonu, s ciljem uspostavljanja kontakata s novim kongresnim rukovodstvom.

– Očekujem povećan broj posjeta iz regiona, jer će ljudi dolaziti u Washington kako bi se sastali s novim nosiocima moći u Kongresu i osigurali da njihovi interesi budu shvaćeni i uzeti u obzir u zakonodavnom procesu – kazao je.

Palmer je pojasnio da zakonodavni proces, iako ne mora imati direktan utjecaj na vanjsku politiku administracije, ipak može proizvesti značajne posredne posljedice na političke odluke.

– Predstoji mnogo posla za brojne ljude u vladama zemalja regiona i njihovim ambasadama u Washingtonu – zaključio je Palmer u izjavi Feni.