Politički i ekonomski pritisci na medije, sve izraženiji utjecaj vlasničkih struktura na uređivačku politiku, jačanje nacionalizma i potreba za snažnijim povezivanjem novinara u regionu u fokusu su konferencije “Plenum novinara 2026”, koja se danas održava u Sarajevu, okupljajući medijske profesionalce iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

Ovogodišnja konferencija, druga po redu, organizirana je kroz tematske panele “Šta nam ostaje kada svi mediji budu kupljeni?” i “Bujanje nacionalizma i (ne)kultura otpora”, dok je završni dio posvećen razmatranju konkretnih mogućnosti zajedničkog djelovanja novinara iz regiona.

Razmjena iskustava

Jedan od suosnivača Plenuma i organizator konferencije Rejhan Hrnjić izjavio je Feni da je cilj ovogodišnjeg okupljanja napraviti iskorak od razmjene iskustava prema konkretnim inicijativama koje bi mogle doprinijeti zaštiti novinarske profesije.

– Prvu konferenciju organizirali smo kako bismo okupili ljude iz regiona, razgovarali o konkretnim problemima i podijelili znanje iz svijeta novinarstva. Ova druga konferencija već je na ozbiljnijem nivou. Okupili smo novinare iz regije, a fokus je na pitanju šta ćemo uraditi kada svi mediji budu kupljeni, jer znamo šta se dešava u regionu. Srbija je trenutno posebno pogođena, a slični procesi vidljivi su i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – kazao je Hrnjić.

Naglasio je da će, osim razgovora o vlasništvu nad medijima i nacionalizmu, učesnici pokušati definisati zajednički akcioni plan, pri čemu se kao jedna od mogućnosti razmatra i formiranje regionalnog udruženja novinara.

Govoreći o pritiscima s kojima se suočavaju medijski radnici, Hrnjić je upozorio da promjene vlasništva nad medijima među novinarima stvaraju osjećaj nesigurnosti i neizvjesnosti.

– Ogroman broj medija je kupljen za relativno male iznose novca, a pritisak na ljude je ogroman. Razgovarao sam s kolegama u Bosni i Hercegovini i Srbiji i prisutan je osjećaj neizvjesnosti. Ljudi ne znaju šta će se dogoditi, hoće li im biti ograničena sloboda, hoće li uslijediti otkazi ili dodatni pritisci. To iščekivanje postaje gotovo neizdrživo – istaknuo je.

Smatra da upravo takve okolnosti nameću potrebu za organizovanijim djelovanjem nezavisnih novinara i redakcija.

– Ako se oni mogu ujediniti oko svojih političkih, sistemskih i režimskih medija, zašto se mi, slobodni novinari, ne bismo ujedinili i pružali pomoć jedni drugima? Zašto ne bismo zajedno stali u borbu protiv nacionalizma koji se dešava na ovim prostorima? Mislim da bi to bila odlična stvar – poručio je Hrnjić.

Osvrnuo se i na postojeća novinarska udruženja, ocijenivši da je vrijeme za generacijsku smjenu i nove pristupe u zaštiti profesionalnih interesa.

Prema njegovom mišljenju, podjele među novinarskim organizacijama u pojedinim državama regiona dodatno otežavaju zajedničko djelovanje, zbog čega bi mlađe generacije, koristeći inovativnost, kreativnost i savremene tehnologije, trebale dobiti veću ulogu.

– Mislim da je vrijeme da neke nove generacije preuzmu sve ovo i konačno počnu podizati svijest o problemu koji nam se ne tek dešava, nego se već desio. Sada je pitanje kako ćemo svi reagirati – rekao je.

Govoreći o samom projektu Plenum, Hrnjić je pojasnio da se on finansira privatnim kapitalom IT kompanije koju posjeduju osnivači, bez državnih sredstava i stranih donacija.

Istaknuo je da Plenum razvija autorsku platformu na kojoj se korisnici mogu registrovati i objavljivati sadržaje, uključujući mogućnost demantiranja objavljenih navoda. Važan dio projekta predstavljaju i podkasti, posebno oni posvećeni historijskim temama i preispitivanju različitih narativa.

– Pokušavamo doći što bliže istini, svjesni da sagovornici ponekad nastoje nametnuti vlastite narative. Radimo na edukaciji publike, jer je obrazovanje izuzetno važno, posebno kada je riječ o razumijevanju društva i okolnosti u kojima živimo – dodao je Hrnjić.

Novinar Boris Brezo, jedan od učesnika panela o vlasništvu nad medijima, smatra da pitanje postavljeno u njegovom naslovu, iako naizgled govori o budućnosti, zapravo opisuje sadašnje stanje novinarstva u regionu.

– Tema “Šta će biti kada svi mediji budu kupljeni?” jako mi se sviđa. Možemo reći da je to naslov o budućnosti, ali mislim da već živimo to vrijeme. Koliko vidimo, mediji su danas u službi određenih ideologija – kazao je Brezo u razgovoru za Fenu.

Ocijenio je da je politička opredijeljenost pojedinih medija postala toliko izražena da izbor redakcije u kojoj će novinar raditi ponekad podsjeća na političko svrstavanje.

– Danas, kada novinari biraju u kojem će mediju raditi, to je kao kada politički aktivisti biraju stranku. Hoće li SNSD, HDZ ili SDA, tako biraju i medije. To je poražavajuće, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Hrvatskoj i Srbiji – rekao je.

Brezo smatra da je prostor za istinski nezavisno novinarstvo sve uži, jer se mediji, osim s političkim i ideološkim utjecajima, suočavaju i sa zavisnošću od oglašivača i sponzora koji su često povezani s političkim i ekonomskim centrima moći.

– Ne znam koji je recept da se to promijeni, ali je važno govoriti o tome i podizati svijest među novinarima kako bismo pronašli neki prostor u kojem možemo imati makar malo slobode. Jer, ako nije riječ o ideološkoj zamci, onda je riječ o sponzorskoj, a sponzori su opet povezani s političkim krugovima – upozorio je.

Upoređujući medijske prilike u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, Brezo je naveo da postoje razlike u načinu na koji se političke i društvene podjele odražavaju na izvještavanje.

Prema njegovoj ocjeni, u Bosni i Hercegovini izražena je podjela medija na one koji podržavaju određene političke opcije i one koji im se protive, dok je u Hrvatskoj, kako smatra, znatno manje prostora za drugačije pristupe pojedinim temama.

– To se možda ne vidi izvana, ali kada ste unutar sistema, vidite kako mediji plasiraju određene događaje. Postoje mediji na kojima se može čuti i druga strana, ali mislim da to nije dovoljno, posebno kada govorimo o zemlji koja je članica Evropske unije – kazao je Brezo.

Za razliku od Hrnjića, koji u regionalnom udruživanju vidi mogućnost snažnijeg odgovora na pritiske, Brezo je skeptičan prema ideji da bi osnivanje novih udruženja ili saveza moglo donijeti suštinske promjene.

Zajednički problemi

Naglasio je da države regiona pripadaju različitim geopolitičkim okvirima, što bi otežalo djelovanje jedinstvene organizacije, ali je naglasio da bi saradnja i razmjena profesionalnih iskustava svakako bile korisne.

Urednica podgoričkog M-portala Danica Nikolić, koja drugi put učestvuje na Plenumu novinara, kazala je da ovakva okupljanja predstavljaju priliku da medijski radnici prepoznaju zajedničke probleme, ali i mogućnosti zajedničkog istraživačkog rada.

– Dijelimo slična iskustva i važno je vidjeti kako ona mogu da nas povežu, kako bismo unaprijedili saradnju i svoj rad. Mnogo je tema koje nas vežu, koje možemo zajedno da obrađujemo i istražujemo, da dolazimo do boljih rezultata i efikasnije vršimo pritisak na vlasti da rješavaju probleme u pojedinačnim državama – kazala je Nikolić za Fenu.

Govoreći o promjenama u novinarskoj profesiji, Nikolić, koja se novinarstvom bavi gotovo tri decenije, upozorila je da se posljednjih godina sve manje pažnje posvećuje postepenom profesionalnom razvoju mladih novinara.

Prisjećajući se početaka svoje karijere, navela je da su mladi novinari ranije prve zadatke dobijali kroz izvještavanje s pijaca, provođenje anketa i praćenje svakodnevnih događaja, nakon čega su, u skladu s kvalitetom rada i stečenim iskustvom, napredovali prema složenijim novinarskim formama i istraživačkom novinarstvu.

– Čini mi se da danas mladi očekuju da se sve dogodi mnogo brže i da odmah dobiju velike zadatke. Razumijem njihovu želju i entuzijazam, ali mislim da je izuzetno važno zadržati iskusne kadrove koji će obučavati mlade novinare – naglasila je.

Posebno je ukazala na utjecaj tehnologije, koja je, kako je ocijenila, značajno olakšala svakodnevni novinarski posao, ali ne može zamijeniti iskustvo, mentorski rad i dugotrajno razvijanje profesionalnih vještina.

– Tehnologije nam svakako pomažu u svakodnevnom radu, ali nisam sigurna da toliko doprinose izgradnji pravih, kvalitetnih novinara. Ipak, vjerujem da će novinarstvo preživjeti i veće izazove – poručila je.

Povezivanje redakcija

Nikolić smatra da snažnije povezivanje regionalnih redakcija postaje posebno važno zbog političkih i ekonomskih odnosa koji prelaze državne granice.

– Političke elite u regionu veoma su dobro povezane. To nas uče iskustva iz devedesetih, ali i današnja iskustva. Čini mi se da bi novinari morali biti mnogo bolje povezani kako bi mogli kvalitetnije pratiti njihove aktivnosti – kazala je.

Istaknula je da je, kroz vlastiti istraživački rad i iskustva kolega iz redakcije, uvidjela koliko je važno zajednički pratiti aktivnosti političkih i drugih centara moći, posebno kada je riječ o poslovima i odnosima koji se nastoje sakriti od javnosti.

– Snažnije povezivanje novinara i redakcija u regionu doprinijelo bi boljem istraživanju takvih poslova, koje političke elite često nastoje zadržati daleko od očiju javnosti. Važno je da te informacije budu otkrivene na vrijeme, dok još postoji mogućnost da institucije intervenišu i obave svoj posao – naglasila je Nikolić.

Konferencija “Plenum novinara 2026” nastavlja se razgovorima o mogućnostima zajedničkog djelovanja, s namjerom da se iskustva novinara iz četiri države pretoče u konkretne prijedloge za jačanje profesionalne solidarnosti, zaštitu nezavisnog novinarstva i suprotstavljanje političkim pritiscima i nacionalizmu.